Pređi na sadržaj

Jovan Kapadokijski

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Jovan Kapadokijski (latinski: Iohannis Orientalis) je bio vizantijski državnik u doba vladavine Justinijana I. Obavljao je funkcije prefekta Istoka (532—541) i konzula (538).

Biografija[uredi | uredi izvor]

Malobrojni su podaci o Jovanovom ranom životu. Rođen je u Cezareji u Kapadokiji. Bio je skromnog porekla. Prokopije, ne krijući antipatiju, napominje da mu je nedostajalo obrazovanja. U izvorima se prvi put pominje kao beležnik jednog vizantijskog magister milituma. Svojim talentom za administrativne poslove Jovan Kapadokijski se toliko istakao da ga je zapazio sam car Justinijan i omogućio mu da brzo napreduje. Stekao je dužnost vođenja carskih finansija.

Jovan Kapadokijski je sa Tribonijanom radio na kodifikaciji rimskog prava, kasnije poznato kao Corpus iuris civilis. Godine 532. imenovan je na funkciju pretorijanskog prefekta Istoka. Time je stekao ovlašćenje da prikuplja poreze zbog čega je bio izuzetno nepopularan. Prilikom pobune Nika, demonstranti su tražili njegovu smenu. Uspeh pregovora kojima je okončan Iberijski rat ojačao je Jovanov položaj. Jovan je u međuvremenu stekao mnogo neprijatelja u Carigradu među kojima je bila i carica Teodora. Teodora se udružila sa Velizarom. Njih dvoje su denuncirali Jovana zbog izdaje. On je smenjen sa položaja i proteran u Kizik. Tamo je došao u sukob sa episkopom Euzebijem. Kada je episkop ubijen, Jovan Kapadokijski je optužen za ubistvo i uhapšen. Podvrgnut je mukama. Justinijan ga je prognao u Egipat odbijajući Teodorine predloge za pogubljenjem. Kada je Teodora umrla (548), Jovan se vratio u Carigrad.

Literatura[uredi | uredi izvor]