Ćirilo Hopovac

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ćirilo Hopovac (početak XVIII v.), srpski letopisac iz doba Velike seobe. Bio iguman manastira Hopova. Iz njegovog pera potiču razne beleške zapisane oko 1721, od kojih je najupečatljivija o bežanju i stranstvovanju naroda i patrijarha Arsenija III Crnojevića pred Turcima i o pogibiji mnogih svojih savremenika posle 1683. godine. Jedan je od tri pisca očevica koji svedoče o ovim tragičnim događajima (pored daskala Stefana Ravaničanina i daskala Atanasija Srbina).

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Dejan Mihailović: Vizantijski krug (Mali rečnik ranohrišćanske književnosti na grčkom, vizantijske i stare srpske književnosti), Beograd, „Zavod za udžbenike“, 2009, str. 203-204.