Džvari
Džvari ჯვარი | |
---|---|
Svetska baština Uneska | |
Zvanično ime | Džvari ჯვრის მონასტერი |
Mesto | Mcheta, Mcheta, Gruzija |
Koordinate | 41° 50′ 19″ S; 44° 44′ 02″ I / 41.838611111111° S; 44.733888888889° I |
Kriterijum | Kulturna: iii, iv |
Upis | 1994. (18. sednica) |
Veb-sajt | http://whc.unesco.org/en/list/708 |
Džvari je manastirski kompleks Gruzijske pravoslavne Crkve koji se nalazi blizu grada Mchete u istočnoj Gruziji. Datira iz 6. veka, a uvršten je na UNESKO-v spisak svetske baštine.
Za crkvu koja se trenutno tamo nalazi ("Velika crkva Džvari"), smatra se da ju je podigao Stefan I od Iberije između 590. i 605. godine, na mestu "Male crkve Džvari", koja je podignuta 545. godine. To mesto je i pre gradnji ove dve crkve, bilo mesto za hodočasnike, jer je na njemu bio podignut veliki drveni krst, kojeg je kralj Mirijan III podigao na mestu paganskog hrama u ranom 4. veku. Na natpisu koji se nalazi na fasadi crkve navedena su imena graditelja: Stefan patricij, Dimitrije hipaton i Adarnaz hipaton. Baš iz tog razloga se smatra da je Stefan I podigao tu crkvu, ali se istoričar Siril Tumanov ne slaže sa time, već ta imena interpretira kao Stefana II, Dimitrija (brata Stefana I) i Adarnaza II (brata Stefana II).[1]
Lociran na stenovitoj planini, na ušću reka Mtkvari i Aragvi, kompleks je u ranom srednjem veku utvrđen kamenim zidom i vratima, čiji ostaci i dan danas postoje. U vreme Sovjetskog Saveza, pristup manastiru bio je otežan zbog velikih mera bezbednosti obližnje vojne baze. Nakon osamostaljenja Gruzije, vraćen je u versku upotrebu, te je zajedno sa ostalim spomenicima Mchete uvršten na UNESKO-v spisak svetske baštine 1994. godine.
Reference[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Rapp, Stephen H. (2003). Studies in medieval Georgian historiography: early texts and Eurasian contexts. Peeters. ISBN 978-2-87723-723-9.
- Abashidze, Irakli, Georgian Encyclopedia. Vol. IX. Tbilisi: 1985.
- Alter, Aleksandre (2012). A la croisée des temps. Edilivre Publications: Pariz, - (novel). ISBN 978-2-332-46141-4.
- Amiranashvili, Šalva, History of Georgian Art. Khelovneba: Tbilisi: 1961.
- Khantsteli, Grigol, Chronicles of Georgia.
- Rosen, Roger (1999). Georgia: A Sovereign Country of the Caucasus. Hong Kong: Odyssey Publications. ISBN 978-962-217-748-2.