Akarnanija
Akarnanija (grč. Ακαρνανία) je oblast u središnjem dijelu današnje zapadne Grčke smještena duž obale Jonskog mora[1], zapadno od Etolije, od koje je dijeli rijeka Aheloj, te sjeverno od Kalidonskog zaliva koji predstavlja ulaz u Korintski zaliv. Danas predstavlja zapadni dio okruga Etolija-Akarnanija. Glavni grad u antičko doba je bio Stratos.[1] Sjeverna strana[2] Akarnanije od Korintskog zaliva smtrana je dijelom Epira.
Osnivanje Akarnanije se u grčkoj mitologiji tradicionalno pripisuje Akarnanu, sinu Alkmeonovom.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 23. ISBN 86-331-2075-5.
- ^ Adages III iv 1 to IV ii 100 by Desiderius Erasmus. 2005. ISBN 978-0-8020-3643-8. str. 538.,"Acarnania on the northern side of the Corinthian gulf was part of Epirus"
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Hornblower, Simon (1996). „Acarnania”. The Oxford Classical Dictionary. Oxford: Oxford University Press. str. 2—3.
- Barišić, Franjo; Ferjančić, Božidar, ur. (1986). Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije. 6. Beograd: Vizantološki institut.
- Mihaljčić, Rade (1981). „Dva carstva”. Istorija srpskog naroda. 1. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 573—582.
- Nicol, Donald M. (1984) [1957]. The Despotate of Epiros 1267-1479: A Contribution to the History of Greece in the Middle Ages (2. izd.). Cambridge: Cambridge University Press.
- Nicol, Donald M. (1993) [1972]. The Last Centuries of Byzantium, 1261-1453 (2. izd.). Cambridge: Cambridge University Press.
- Ostrogorski, Georgije (1969). Istorija Vizantije. Beograd: Prosveta.
- Soulis, George Christos (1984). The Serbs and Byzantium during the reign of Tsar Stephen Dušan (1331-1355) and his successors. Washington: Dumbarton Oaks Library and Collection.
- Ćirković, Sima; Mihaljčić, Rade (1981). „Osvajanja i odolevanja: Dušanova politika 1346-1355”. Istorija srpskog naroda. 1. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 541—556.
- Škrivanić, Gavro A. (1961). „O južnim i jugoistočnim granicama srpske države za vreme cara Dušana i posle njegove smrti”. 11 (1960): 1—15.