Pređi na sadržaj

Anolid

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Anolid

Anolid je pesma od 49 strofa, koja je verovatno nastala u periodu između 1077. i 1081. godine u ranim srednjevisokonemačkim rimovanim stihovima, pretpostavlja se da ih je jedan monah iz Zigburga napisao. Kao objašnjenje pretpostavke za datiranje ovog dela važi pominjanje Majnca, kao mesta u kome su krunisani vladari. Krunisanje nemačkih kraljeva se obično održavalo u Ahenu; stoga se ovi podaci mogu odnositi samo na period nakon krunisanja "anti-kralja" Rudolfa fon Rajnfeldena 1077. godine ili na krunisanja Hajnriha petog iz 1106. godine. Autor ovog dela je anoniman, ali najveći broj dokaza govori o tome da njegovo poreklo potiče iz rajnsko-franačke oblasti, pogotovo iz trougla Hersfeld-Zalfeld-Bamberg. Kao mogući autor navodi se Abt Reginhard fon Zigburg.

Originalni rukopis pesme Anolid je izgubljen. Najranija sačuvana svedočanstva ovog dela su prvi otisak Martina Opica iz 1639. godine i delimična kopija Bonaventure Vulcaniusa iz 1597. godine. Oba svedočanstva su sadržala usko povezane, ali ne i identične simbole. Od svog prvog izdanja, Anolid je privukao veliko interesovanje istraživača baš zato što je i istraživačka literatura obimna kao i samo delo.

Sadržaj i struktura dela[uredi | uredi izvor]

Anolid je jedinstven, atipičan, ali ne i pojedinačni tekst , koji izmiče žanrovskoj kategorizaciji; Anolid se najbolje može kategorisati kao istorijska pesma. Glavna tema ovog dela je veličanje kontroverznog kelnskog arhiepiskopa Anoa drugog radi kanonizacije. Njegov život je stilizovano i deindividualizovano prikazan, u fokusu dela se nalazi vanvremenski model njegovog života i rada.

Reference:[uredi | uredi izvor]

  • Susanne Bürkle: Erzählen vom Ursprung. Mythos und kollektives Gedächtnis im Annolied. In: Udo Friedrich und Bruno Quast (Hrsg.): Präsenz des Mythos. In: Trends in Medieval Philology. Band 2, Berlin, New York 2004, S. 99–130.
  • Uta Goerlitz: Literarische Konstruktion (vor-)nationaler Identität seit dem „Annolied“: Analysen und Interpretationen zur deutschen Literatur des Mittelalters (11.–16. Jahrhundert). Berlin 2007.
  • Anselm Haverkamp: Typik und Politik im Annolied. Zum „Konflikt der Interpretationen“ im Mittelalter. Metzler, Stuttgart 1979, ISBN 3-476-00420-1.
  • Mathias Herweg: Ludwigslied, De Heinrico, Annolied. Die deutschen Zeitdichtungen des frühen Mittelalters im Spiegel ihrer wissenschaftlichen Rezeption und Erforschung. Wiesbaden 2002.
  • Dorothea Klein: Mittelalter: Lehrbuch der Germanistik. Stuttgart, Weimar 2006.
  • Doris Knab: Das Annolied. Probleme seiner literarischen Einordnung. Tübingen 1962.
  • Mauritius Mittler: (Hrsg.): Siegburger Vorträge zum Annojahr 1983. Siegburg 1984.
  • Eberhard Nellmann: Annolied. In: Verfasserlexikon. 2. Auflage. Band 1, 1978, Sp. 366–371.
  • Max Ittenbach: Deutsche Dichtungen der salischen Kaiserzeit und verwandte Denkmäler. Würzburg-Aumühle 1937.
  • Heinz Thomas: Bemerkungen zu Datierung, Gehalt und Gestalt des Annoliedes. In: Zeitschrift für deutsche Philologie. 96, 1977, S. 24–61.
  • Max Wehrli: Geschichte der deutschen Literatur. Band 1: Vom frühen Mittelalter bis zum Ende des 16. Jahrhunderts. Stuttgart ²1984, S. 176–185.
  • Wilhelm Wilmanns: Über das Annolied. Bonn 1886.