Arnemska bitka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Arnemska bitka (engl. Battle of Arnhem), vođena 17-30. septembra 1944, bila je deo operacije Market Garden. Završena je pobedom Nemaca.[1]

Pozadina[uredi | uredi izvor]

Nemci su polovinom septembra 1944. zaustavili saveznike na Zigfridovoj liniji, duž Mozela, Meze i kanala Meza-Šelda. Neorganizovane komunikacije, koje su se odužile na preko 400 km, izazvale su velike teškoće u snabdevanju savezničkih armija, naročito pogonskim gorivom i municijom. Bez snaga i sredstava za nastavak ofanzive na Zapadnom frontu, saveznička Vrhovna komanda odlučila je 10. septembra 1944. da ofanzivu nastavi samo britanska 2. armija u Holandiji, uz sadejstvo 1. vazdušnodesantne armije, s tim da njene bokove štite aktivnim dejstvom američka 1. i kanadska 1. armija. Operaciju bi pripremila, potpomogla i podržavala skoro sva saveznička strategijska i taktička avijacija, a transportna avijacija bila bi upotrebljena za prebacivanje i snabdevanje vazdušnodesantnih trupa.[1]

Planom (operacija Market-Garden) predviđeno je da 1. vazdušnodesantna armija (britanska 1, američke 82. i 101. vazdušnodesantna divizija i Poljska padobranska brigada) pod komandom generala Alberta Brauninga, izvrši desant 17. septembra 1944. radi zauzimanja prelaza na kanalima i rekama duž glavnog druma: Ajnthoven-Hrave-Najmehen-Arnem kako bi se omogućilo britanskoj 2. armiji (5 1/2 pešadijskih divizija i 3 i po oklopne divizije), generala Demsija, da brzo prodre severno od Rajne.[1]

U vazdušnim pripremama saveznika koje su trajale 5 dana (11-16. septembar) učestvovala je čitava bombarderska avijacija (4.700 teških i 6.000 srednjih aviona). Bačeno je preko 13.000 tona bombi na saobraćajne objekte u Rajnskoj i Rurskoj oblasti. Od 16. septembra težište vazdušnog napada preneto je na aerodrome, radi neutralisanja nemačke avijacije, u čemu su postignuti dobri rezultati, a sutradan neposredno pred početak desanta, 1.134 teška bombardera napala su PVO položaje duž pravca leta vazdušnodesantnih konvoja. U isto vreme je 212 aviona taktičke avijacije podržavalo napad 2. armije, dejstvujući naročito na PVO položaje i trupe. Od 4.600 savezničkih aviona svih vrsta, koliko je tog dana učestvovalo u borbi, izgubljena su 73 (1.6%).[1]

Bitka[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Gažević, Nikola (1970). Vojna enciklopedija (knjiga 1). Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 221—222.