Astigmatizam
Astigmatizam je optička mana pri kojoj sočivo (ili ogledalo) ima različite žižne daljine za zrake koji se prostiru u ravnima koje su normalne jedna u odnosu na drugu.
Ako svetlost tačkastog izvora ulazi u sočivo pod određenim uglom u odnosu na optičku osu, žižna daljina zraka koji leže u tangencijalnoj ravni (ravan koja sadrži i optičku osu i tačkasti objekat čiju sliku posmatramo) razlikovaće se od žižne daljine zraka koji su normalni na tangencijalnu ravan (tzv. transverzalni zraci). To znači ako pokušavamo da posmatramo krst, vertikalna i horizontalna linija krsta će izgledati oštro (u fokusu) na različitim žižnim daljinama (na različitim udaljenostima od sočiva).[1]
Drugi razlog pojavljivanja astigmatizma je sočivo (ogledalo) koje nije potpuno simetrično u odnosu na optičku osu. U ovom slučaju astigmatizam se javlja i kod zraka koji leže na samoj optičkoj osi.
Od astigmatizma pati i ljudsko oko (kao vrsta optičkog instrumenta) i kog kojeg bitniji može biti drugi navedeni razlog astigmatizma u slučaju nepravilnosti u obliku rožnjače.
Optički sistem konstruisan da potpuno otkloni astigmatizam će imati problem zakrivljenosti polja (oštro fokusirana slika će se umesto na ravnoj formirati na zakrivljenoj površini).[1]