Ahav (titula)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ahav (мај. Ajaw), majanska titula za vladara u klasičnom periodu majanske civilizacije.

Definicija[uredi | uredi izvor]

Reč ahav na majanskom znači kralj, gospodar ili vođa. U klasičnom periodu predstavljala je vladarsku titulu kod Maja, ali se mogla odnositi i na vladajuću klasu majanskih gradova-država i na sve njene članove.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Među Majama u klasičnom dobu (250-900. godine nove ere) uobičajeno je veličanje vladara, kako na sačuvanim stelama (gde su prikazani sa oznakama statusa na odori kako stoje na zarobljeniku) tako i u sačuvanim grobnicama - u zasvođenim dvoranama unutar velikuh platformi, opremljeni bogatim darovima. To je podstaklo mišljenje da se u najznačajnijim gradovima majanskog klasičnog doba moć koncentrisala u rukama ahava (kralj, gospodar, vođa), koji su imali vladarske i svešteničke funkcije, i relativno malog broja plemića nižeg ranga. Takva apsolutistička struktura nestaće do kraja klasičnog doba da bi ustupila mesto drugom načinu vladavine, u kome je moć podeljena između predstavnika udruženih zajednica, u suštini lokalnih mesnih i plemenskih vođa, slično aristokratskim republikama u Antičkoj Grčkoj.[1]

Dešifrovanje majanskog pisma omogućilo je identifikovanje majanskih vladara i dinastija, kao i njihovo precizno datiranje. Tako je u Tikalu identifikovano 33 vladara koji su bili na vlasti između 90. i 869. godine nove ere. U Palenkeu se zna za njih 17 koji su vladali od 431. do posle 799, a u Dzibanćeu i Kalakmulu za 13 vladara dinastija Kaan (Kanul), koji su vladali između 450. i 736. godine. Na osnovu takozvanih amblemskih glifova, koje su imali samo nezavisni gradovi, pretpostavlja se da je bilo 60 do 70 gradova-država, sa precizno definisanom teritorijom i verskim centrom, kao i manjim naseljima oko njega, koje su povezivale verske, proizvodne i trgovačke aktivnosti koje su se obavljale u gradu.[1]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Nalda 2021, str. 100-101.

Literatura[uredi | uredi izvor]