Besni Orlando

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ruđero sopasava Anđeliku rad Gistava Dora
Orlando Furioso, 1551

Besni Orlando (ital. Orlando furioso) je italijanski ep Lodovika Ariosta, koji je izvršio široki uticaj na kasniju kulturu. Prva verzija se pojavila 1516. godine mada pesma nije objavljena u celosti do 1532. godine. Ova poema je svojevrsni nastavak ranije poeme Matea Bojarda Zaljubljeni Orlando (ital. Orlando inamorato). Oba dela su napisana u jedanaestercu (ital. endecasilabo), i u oktavama. U Besnom Orlandu, za razliku od ranijeg Bojardovog epa, oseća se svest o pisanju, autor piše da bi drugi čitali. U Bojardovom epu narator je više recitator, koji pred okupljenom publikom na nekom javnom mestu pripoveda dela junaka epa. U delu se opisuju viteški poduhvati viteza Orlanda u ratu sa Saracenima za vreme ratova Karla Velikoga protiv Saracena. Vitez Orlando se zaljubljuje u pagansku princezu Anđeliku, koja je pobegla iz zamka bavarskoga vojvode. Orlando kreće za njom i sreću se u mnogim avanturma, sve dok se Anđelina ne zaljubljuje u ranjenoga saracenskoga viteza Medora. Orlando nakon toga postaje lud i uništava sve pred sobom.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]