Bitka kod Nort Forlenda

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bitka kod Nort Forlenda
Deo Prvog anglo-holandskog pomorskog rata
Vreme12. jun 1653-13. jun 1653.
Mesto
{{{lokacija}}}
Sukobljene strane
 Nizozemska republika  Engleska

Ova bitke se još naziva i bitkom kod Nort forlenda, Druga bitka kod Nijuporta, bitka kod Gabarda ili bitka kod Gabard Benka.

Na ovom morskom području izmeđe obala istočne Engleske i Flandrije 12. i 13. juna 1653. g. vođena je pomorska bitka između engleske i holandske flote u Prvom anglo-holandskom ratu.

Situacija pred bitku[uredi | uredi izvor]

Nakon neodlučne bitke kod Portlenda krajem februara i na samom početku marta 1653. holandski admiral Marten Tromp, na povrtaku iz Kategata, saznao da da se u Daunsu navodno nalazi engleska flota pa je 4. juna krenuo ka tamo da je napadne. Međutim, pronašao ju je tek 11. juna, kada se pojavio pred engleskom obalom kod spoljnog plićaka Gebard (engl. Gabbart) - na oko 6 km severoistočno od Nort Forlenda; engleska flota, pod komandom generala na moru Džordža Monka, bila je usidrena kod Jarmuta (engl. Yarmouth). Holandska flota koju je sačinjavalo 104 broda - od čega šest brandera - imala je menje i slabije naoružane brodove i još nedovoljno razrađenu taktiku borbe u koloni. Engleska flota, koja je bila brojčano jača - 115 brodova od čega pet brandera, 35 pomoćnih, bila je bolje naoružana - sa ukupno 3840 topova, sa uvežbanom taktikom borbe u koloni.

U engleskoj floti bilo je najmanje 50 brodova koji su bili jači i bolje opremljeni nego i sam zastavni brod admiral Martena Trompa, a u holandskoj floti je više od 30 brodova jedva bilo sposobno i za plovidbu, i već posle kratkog vremena iscrpeli su svoje zalihe barute.

Bitka[uredi | uredi izvor]

U zoru 12. juna obe flote su napustile sidrišta manevrišući za što povoljnijim početnim položajem - u privetrini. Zbog slabog vetra borba je otpočela na većoj daljini, a oko podneva došlo je do borbe izbliza prethodnica, a oko 13:00 časova glavnih snaga flote. Da bi pomogao ugroženoj prethodnici, admiral Tromp je u centru rasporeda prekinuo borbu i pohitao joj u pomoć, ali je zbog slabog vetra stigao tek oko 14:00 časova. Teška borba u mešavini se pretvorila u nered a u opštoj gužvi se svaki brod borio kako je najbolje mogao. Uz primenu abordaža bila je trajala do oko 17:00 časova, kada su se Holanđani zbog oštećenja i nestanka municije povukli, a Englezi ih bezuspešno gonili nekoliko sati. Preko noći su se obe flote usidrile kod Denkerka (franc. Dunkerque, hol. Duinkerke(n)) da bi popravile oštećenja, a sutradan 13. juna je borba bila nastavljena.

Kada se bici oko 12:00 časova priključio Robert Blejk sa 15 brodova, nadmoć Engleza je bila toliko izrazita da se Tromp na svom zastavnom brodu našao opkoljen mnogobrojnim engleskim brodovima, a od sigurnog zarobljavanja spasio je savršen smisao za zaktiku i procenu situacija admirala Mihila de Rojtera. Holanđani su počeli da se povlače ka plićim vodama obala Flandrije gde veliki engleski brodovi zbog svog većeg gaza nisu mogli da ih slede. Oko 16:00 časova Holanđani se definitivno povlače u opštoj pomenji i uz brojne sudare. Izgubili su 20 brodova - od kojih je 11 bilo zaplenjeno i oko 1400 ljudi, a Englezi su imali samo 120 mrtvih i 240 ranjenih.

Posledice bitke[uredi | uredi izvor]

Stečenu prevlast Englezi su koristili za kontrolu pomorskog saobraćaja, potpunu blokadu holandskih luka i sprečavanje sjedinjenja delova holandske flote. To je sperčilo plovidbu holandskih trgovačkih brodova i veoma teško pogodilu holandsku privredu.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Vojna enciklopedija, Nort Forlend.
  • Prikril, Boris (1985). Tri tisuće godina pomorskog ratovanja. Opatija: Otokar Keršovani. 
  • Kriston I. Arčer, Džon R. Feris, Holger H. Hervig i Timoti H. E. Travers, Svetska istorija ratovanja, Alexandria Press, Beograd, 2006.
  • Fridrih fon Kohenhauzen, Veliki vojskovođi, Geca Kon A. D. Beograd, 1937.