Bolonjski konkordat

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Bolonjski konkordat zaključen je 18. avgusta 1516. godine između francuskog kralja Fransoa Ι i pape Lava X.

Konkordat[uredi | uredi izvor]

U skladu sa pretvaranjem kraljeve vlasti u apsolutnu, kraljevi su težili da sebi potčine i crkvu i učine je oruđen svoje vlasti. Važan korak u tom pravcu jeste Bolonjski konkordat. Njega je Fransoa Ι zaključio sa papom Lavom X. U skladu sa konkordatom kralj je stekao pravo da postavlja kandidate za najviše crkvene položaje uz pristanak pape. Kralj je mogao da dugo ne popunjava upražnjeno mesto, a prihode od crkvenih beneficija ubira u svoju korist. Beneficije je mogao da poklanja i sebi bliskim ljudima. Prihodi katoličke crkve Francuske delimično su stajali kralju na raspolaganje. Kralj je za episkpe i opate postavljao isključivo visoke plemiće. Crkveni prihodi postali su nagrada za verno plemstvo.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Istorija srednjeg veka 2- A. D. Udaljcov, J. A. Kosminski i O. L. Vajnštajn