Pređi na sadržaj

Велика свеска (roman)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Velika sveska
Korice knjige Velika sveska izdanje na srpskom jeziku
Nastanak i sadržaj
Orig. naslovLe Grand Cahier
AutorAgota Kristof
Zemlja Francuska
JezikFrancuski
Žanr / vrsta delaroman
Izdavanje
Datum1986.
Hronologija
NaslednikDokaz; Treća laž

Velika sveska (fr. Le Grand Cahier) je roman koji je napisala Agota Kristof.[1] Prvi put je objavljen 1986. godine na francuskom jeziku pod naslovom Le Grand Cahier kao prvi tom Blizanačke trilogije. Roman je 1987. godine nagrađen Evropskom nagradom za knjigu i preveden na više od dvadeset jezika. 2006. godine uvršten je u seriju Švajcarske biblioteke. Za film ga je 2013. prilagodio mađarski reditelj János Szász, osvojivši glavnu nagradu na Međunarodnom festivalu u Karlovim Varima.

Drugi tom trilogije je Dokaz a treći, Treća laž. U Srbiji je 2018. godine u izdanju izdavačke kuće "Dereta" objavljena knjiga Blizanačka trilogija koja u sebi sadrži sva tri romana.[2]

Rezime[uredi | uredi izvor]

UPOZORENjE:Slede detalji zapleta ili kompletan opis radnje!

Prva knjiga Blizanačke trilogije, Velika sveska, govori o dva brata blizanca, Klausu i Lukasu, koji su tokom Drugog svetskog rata u Mađarskoj ostali na brizi svoje bake, surove i pohlepne starice. Mladi su prinuđeni da razvijaju sopstveni moralni sistem i da nauče apsolutnu samokontrolu kako bi preživeli.

„Pokazaću vam kako se živi!“ Prva je fraza koju blizanci čuju od svoje bake, kada ih majka ostavlja na čuvanje u gradu na mađarskoj granici, bežeći od neprijatelja za vreme Drugog svetskog rata. Od tada se njegovo učenje fokusira na preživljavanje: fizički i mentalni otpor zamenjuju školsko obrazovanje. Njihova baka, u gradu poznata kao „Veštica“, prisiljava dvojicu braće da rade naporno kako bi zaradili za život. Ne dobijaju nikakvu ljubav ili naklonost od svoje bake, koja ih uvek naziva „kurvinim sinovima“.

U ovim uslovima, blizanci nauče da prežive kroz seriju fizičkih i mentalnih vežbi koje sebi nameću s ciljem da očvrsnu: povređuju se da bi postali neosetljivi na fizički bol, vređaju jedno drugo da bi naučili da ignorišu prestupe, nauče da mole, da lažu, da kradu, pa čak i da ubijaju, jer „morate znati kako se to radi“. Na taj način se na svoj način prilagođavaju ratnom društvu, dok istovremeno uče da se verbalno i fizički brane i stvaraju svoj moralni sistem. Blizanci napuštaju zaštitu detinjstva i postaju nemilosrdni mladići („Nikad se ne igramo“). Sva njihova životna iskustva i zapažanja zabeležena su u velikoj svesci koja postaje sažetak svih njegovih kazivanja.

Karakteri i sudbine dečaka verna su slika bezdušnog sveta gde se ljudi međusobno istrebljuju kao nikada pre u istoriji. [2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Das große Heft [Roman]”. worldcat. Pristupljeno 26. 4. 2021. 
  2. ^ a b „Blizanačka trilogija”. Dereta. Pristupljeno 26. 4. 2021. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]