Pređi na sadržaj

Википедија:Glasanje/Predlog/Pravila o izboru dobrih članaka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ovde svako može da da svoj predlog o pravilima pri izboru članak za dobar. Predložite sve što može da ime veze sa izborom. --Vojvoda 14:25, 12. jul 2007. (CEST)[odgovori]

Kada se dogovorimo kako treba da bude formulisano neko pravilo stavite ga na ovu stranicu Vikipedija:Glasanje/Pravila o izboru dobrih članaka. Pozdrav, --Vojvoda 16:53, 13. jul 2007. (CEST)[odgovori]
Ovo su neki moji predlozi. Sada pomalo apstraktno zvuče pa treba da se dogovorimo šta kriterijumi praktično znače.--Vojvoda 18:45, 12. jul 2007. (CEST)[odgovori]

Pre nego što otpočnemo projekat treba da rešimo dva pitanja:

    • Pravila oko glasanja;
    • Kriterijumi kandidata


Što se tiče pravila glasanja predlažem sledeće:

  • da glasanje traje pet dana
  • pravo glasa imaju svi registrovani korisnici
  • da bi glasanje bilo važeće mora da glasa najmanje tri korisnika
  • svi registrovani korisnici imaju pravo da predlože članak za dobar.
  • članak je izabran ako prosta većina glasa za

Kriterijumi:

  • članak mora da ima nadprosečnu količinu teksta
  • tekst treba da ima uobičajnu strukturu odnosno da započinje definicijom tj kratkim uvodom a da zatim slede detaljnije informacije
  • tekst mora da bude pravopisno i jezički sređen
  • mora da bude dobro povezan. Citati i nazivi dela bi trebalo da budu izdvojeni (iskošeni). Ne uzima se kao zamerka ako je veliki deo veza u članku crven.
  • treba da bude smešten u odgovarajuću kategoriju
  • mora da sadrži barem jednu sliku (od ovog pravila može da se odstupi u nekom izuzetnom slučaju)
  • slika mora da sadrži objašnjenje
  • članak mora da sadrži reference. Reference u obrom članku ne moraju da budu u obliku fusnota već može samo da se navede korišćena literatura.


KOMENTARI:

Čini mi se sve prilično dobrim, osim par stvari:

  • glasanje treba da traje duže od 5 dana. Mala smo zajednica i 5 dana nije dovoljno da većina aktivnih korisnika sazna da postoji glasanje. To se vidi iz glasanja za sjajne članke. Ponekad prođe po četiri dana i članak ima samo jedan ili dva glasa, da bi u poslednjem danu odjednom dobio još pet. Predlažem da glasanje bude duže od glasanja za sjajni, ili barem isto - 7 dana.
  • Tri glasa da bi glasanje bilo važeće je malo, al za početak je ok. Ako ovo zaživi, lako ćemo da podignemo br. glasova.
  • Natprosečna količina teksta treba da bude definisana malo bolje. Šta je to nadprosečna količina teksta? Osim toga, ja ne bih merila dužinu, jer ima članaka koji su veoma dugi ali ništa u suštini ne kažu. Ja bih to preforumulisala: Članak mora da sadrži optimalnu količinu informacija o temi. Optimalna količina informacija o bilo čemu već sama po sebi daje tekstu dužinu. Dalje bih još više specifikovala i rekla: Optimalna količina informacija znači da:

1. Obrađuje sve važne aspekte teme

2. Da je koncentrisan na glavnu temu, bez toga da obrađuje nepotrebne i periferne detalje.

Dodala bih takođe, "da bude razumljiv jednom nestručnom čitaocu". --Maduixa kaži 10:35, 13. jul 2007. (CEST)[odgovori]



Slažem se da treba naglesiti da članak mora da bude razumljiv nestručnom čitaocu. Što se dužine glasanja tiče može da traje i sedam dana kao za sjajni a i ako traje duže nije problem jer će korisnici verovatno aktivnije da se interesuju za glasanje za sjajan nego za dobar. Ali mislim da je sedam dana dovoljno. Što se tiče tri glasa znam da je malo ali sumnjam da će glasati više. I sad dolazimo do najvećeg problema: kako oceniti informativnost i dužinu članka. Ne može se striktno vezivati za dužinu teksta jer su teme različite a i broj informacija o pojedinim temama.Moguće je sami reći da je potrebno da članak daje iscrpne informacije o nekoj temi a da li je to dovoljno neka procene budući glasači. Još da napomenem da kada sam rekao da članak može da predloži bilo koji korisnim imao sam na umu da to može da uradi korisnik koji je radio na članku bilo kad i da je dozvoljeno raditi a članku tokom glasanja. Poslaću još nekim korisnicima poruku da pogledaju ovu stranicu i daju svoja viđenja pa da pristupimo konačnom definisanju pravila. I još nešto: koji znak da stoji u zaglavlju članka (može za) --Vojvoda 11:58, 13. jul 2007. (CEST)[odgovori]


Sto se znaka tice, moze ovaj sa spanske:

Kako oceniti informativnost? Pa to je na glasaču da proceni, isto kao i što se mnoge stvari u glasanju za sjajni ostavljaju glasaču na njegovu savest. U principu, to su članci koji daju sve osnovne informacije i zadržavaju se na glavnoj temi i ne zalaze dublje u problem, gde je upravo njihova "falinka" što ne mogu da budu sjajni, ali su ipak dosta dobri članci.

Na članku ne bi trebalo da bude dozvoljeno da se unose neke većenj promene, ali sitne korekcije, da. Doterivanje, ne upotpunjivanje. Kao i za sjajni.

Što se predlaganja tiče, takođe se slažem da može da ga predloži bilo ko, i onaj koji je radio na tom članku i nema potrebe da prolazi određeno vreme od poslednjeg editovanja kao što to imamo na sjajnim.--Maduixa kaži 12:07, 13. jul 2007. (CEST)[odgovori]

Ja imam malu primjedbu na pravilo o „barem jednoj slici“.. :) Postoje oblasti u kojima ilustracije nisu uobičajene, kao što je pravo, mnogi termini iz filozofije, itd... Logično je da sve druge teme imaju ne jednu, nego nekoliko slika, ilustracija, budući da se stremi natprosječnoj dužini. Takođe treba uzeti u obzir slučajeve gdje je vrlo teško naći neku slobodnu fotku, ili ilustraciju. Za korisnike koji mogu da glasaju, kao i da predlažu članke, postavio bih da su „barem sedam dana“ registrovani korisnici, kako bi se izbjeglo pravljenje lutaka, i raznoraznih komedija, jer je višegodišnja praksa na Vikipediji pokazala da ima i takvih... Da bi glasanje bilo važeće rekao bih da je neki skromni minimum 5 korisnika i da je potrebno dati jedno sročeno i sažeto objašnjenje kandidature članka, nekih tri do pet rečenica. Toliko za sada, ako se još nečega sjetim, javiću se... :) ---Slaven Kosanović- {razgovor} 12:12, 13. jul 2007. (CEST)[odgovori]
Takođe mislim da bi u nekim slučajevima, gdje članci ne mogu iz objektivnih razloga biti sastavljeni od velike količine teksta, bilo poželjno ostaviti mogućnost za njihovu kandidaturu, ako ispunjavaju ostale uslove kvaliteta. ---Slaven Kosanović- {razgovor} 12:22, 13. jul 2007. (CEST)[odgovori]
Ja bih malo bolje definisao ko ima pravo glasa. Neka stoji bolje "Pravo glasa imaju svi korisnici koji su registrovali korisničko ime pre početka glasanja." Ovo govorim iz iskustva sa sokpapetima. --Saša Stefanović ® 12:18, 13. jul 2007. (CEST)[odgovori]
Pa ako se složimo da glasanje traje 5 dana, i korisnički nalog mora biti star najmanje sedam, onda... :) ---Slaven Kosanović- {razgovor} 12:25, 13. jul 2007. (CEST)[odgovori]

Slažem se sa Slavenom u vezi sa slikama, ali Vojvoda je to već uzeo u obzir, jer je u zagradu stavio - u određenim slučajevima se može odstupiti od ovog pravila, a ti slučajevi mogu da budu upravo ovi koje Slaven navodi. Takođe se slažem da korisnici koji glasaju ili predlažu članke treba da budu registovani barem sedam dana i za to ima debelih razloga. Čak bih stavila i duži period i ovu tačku uključila u pravila o glasanju za sjajne članke. Takođe podržavam da treba da se da razlog kandidature. I takođe bih ovo pravilo uvrstila u sjajne članke. Ponekad se članci predlažu bez skoro ikakvog obrazloženja, ili jednom rečenicom, tipa: Zato što mislim da zaslužuje da bude sjajan" i gotovor, što, priznaćete, isto je kao da nije ništa rekao.--Maduixa kaži 12:21, 13. jul 2007. (CEST)[odgovori]

Ja bih stavio takođe duži period. Pet ili sedam dana je stvarno malo. Stavio bih 3 nedelje i barem 50 izmena u glavnom imenskom prostoru. Mislim ako neko hoće da glasa mora da zna kako radi viki i kako članci izgledaju, a onaj ko se registrovao pre nedelju dana je i dalje „novajlija“. Takođe mislim da glasanje ne treba produžavati, dosta je 5 dana ili eventualno 7, ali mislim da nema potrebe za više --Jovan Vuković (r) 15:34, 13. jul 2007. (CEST)[odgovori]

Mesec dana? Može da glasa onaj koji je član Vikipedije mesec dana. Isto pravilo da se primeni i na sjajne članke.--Maduixa kaži 16:33, 13. jul 2007. (CEST)[odgovori]


Broj izmena bi bio realniji pokazatelj nego dužina boravka na vikipediji. Neko može da se registruje čisto radi reda i da ne uradi ništa dok neko za nedelju dana može da uradi dosta toga. 100 izmena ukupno bi po mom mišljenju bilo sasvim dosta. --Vojvoda 16:52, 13. jul 2007. (CEST)[odgovori]



Skidanje sa spiska

Svaki registrovani korisnik može da predloži za skidanje sa spiska članak za koji smatra da ne ispunjava kriterijume. Glasa se isto kao i za postavljanje.

Ako je članku ukinut status dobrog kroz nedelju dana može biti ponovo predložen.

Promena pravila

Svaki korisnik može da predloži promenu pravila. Glasanje traje sedam dana a važeće je ako glasa najmanje 5 korisnika. Novo pravilo se prihvata ako ZA glasalo najmanje 80% od broja korisnika koji su učestvovali u glasanju. --Vojvoda 12:26, 13. jul 2007. (CEST)[odgovori]

Ja imam jedno pitanje: a čemu sve ovo? Zar sjajni članci nisu dovoljni? -- Bojan  Razgovor  21:26, 16. jul 2007. (CEST)[odgovori]



Mislim da glasanje za sjajne nije dovoljno za rangiranje članaka. Svako ko napravi iole bolji članak odmah postavlja glasanje za sjajni a kada dotični nije izabran može da dođe do konfliktnih situacija. Druga stvar je što u sjajnim člancima ne smemo da dozvolimo da neke oblasti budu neuporedivo više zastupljene od drugih. Tako na primer nemamo sjajnih članaka o filozofiji, slikarstvu a što se istorije tiče (oblasti u kojoj je najviše sjajnih) prevaga je na strani članaka o ratovanju a ostale teme su gotovo nezastupljene. Izbor za dobar bi tako poslužio da kada na primer imamo pet nadprosečnih članaka o Drugom svetskom ratu jedan ili dva izaberemo za sjajni a ostale za dobre. Neke razloge zašto mislim da bi uvođenje ovog projekta doprinelo vikipediji naveo sam na trgu. Pozdrav, --Vojvoda 21:32, 16. jul 2007. (CEST)[odgovori]


Znatno je teže pisati sjajne članke iz drugih oblasti nego iz istorije ili geografije ili neku biografiju, to je jedan od razloga zašto ima vrlo malo izabranih članaka iz drugih oblasti. Svako kome je profesija neka od tih drugih oblasti zna koliko je teško prenosti znanje recimo iz matematike, fizike, hemije, ekonomije, itd, dakle u formi enciklopedijskog članka. Čak i o temama iz različitih umjetnosti, nije lako pisati. Potrebno je vrijeme i stvarno jedna velika želja da se članak solidno obradi. Obično u većini konvencionalnih enciklopedija jedan članak iz neke naučne oblasti obrađuje jedan ili više stručnjaka nekoliko mjeseci. Moje mišljenje o ovim projektima sjajnog i dobrog članka je da, ako se shvate kao podsticaj da se napravi jedan izuzetno dobar članak, to je onda pozitivno za Vikipediju pa i za saradnika/e koji piše članak, jer će naučiti nekih novi stvari u tom poduhvatu a Vikipedija će dobiti dobar članak, ali ako se shvate kao cilj sam za sebe, onda ima više štete nego koristi od toga. Kažem štete, jer onda neki korisnici po svaku cijenu hoće da napišu i proguraju neki članak kao sjajni, kako bi prije svega zadovoljili svoj ponos. ---Slaven Kosanović- {razgovor} 11:46, 17. jul 2007. (CEST)[odgovori]

Pa zato su tu onda administratori i drugi iskusni korisnici da to spreče. Ja bih jako volela da se svi ti naši silni informatičari i prirodnjaci koje imamo ovde late tog kako ti kažeš, teškog posla i napišu ako ne sjajan onda dobar članak/članke iz oblasti hemije, matematike, biologije, informatike itd. S druge strane, takođe se može prevesti sjajan članak sa engl. ili neke druge ozbviljne vikipedije (znači, ne računam hrvatsku, bosansku itd, čiji su kriterijumi sjajnih članaka daleko ispod naših). Sjajan članak na npr. engleskoj ili španskoj ili nemačkoj vikipediji ima sve što se i kod nas zahteva, uključujući i reference (koje su nekima tako mrske, heheh), tako da ostaje samo da se uradi DOBAR prevod. A na pitanje, čemu sve ovo, ljudsko biće je kompetitivno stvorenje. Ako na drugom kraju puta nema neke nagradice, teško se odlučuje da krene na put. Prema tome, kako Slaven kaže, sve ove naѕovi titule i titulice, kao i one spomenice i dr. mnogima služe kao podstrek da daju sve od sebe. Možda nekima ne, i svaka im čast, ali ima mnogo više onih koji funkcionišu na ovaj prvi način. Ne vidim ništa loše u svemu tome. A zašto sad dobri, zar nisu dovoljni sjajni? Pa Vojvoda je lepo rekao. Ima ljudi koji napišu dobar članak pa pošto poto hoće da ga proguraju da dobije zvezdicu. Ovako bi se izbegli konflikti, jer bi članak ipak dobio neku oznaku, i to bi dobio onu koju zapravo zaslužuje, ni više ni manje. Prosto. I vuk sit i ovce na broju.--Maduixa kaži 11:58, 17. jul 2007. (CEST)[odgovori]


Super je da postoje „nagrade“, „zvjezdice“, itd., ali treba konstatno naglašavati da one nisu same po sebi cilj. Nije lako ni prevoditi mnoge stvari, prije svega što svaka kultura ima neke svoje finese koje treba dobro poznavati, čak i u matematici koja je najuniverzalnija od svih nauka, ima nekih stvari koje se objašnjavaju na različite načine u različitim kulturama. Opet kažem ako se stručnjaci u konvencionalnim enciklopedijama pozabave jednom odrednicom više mjeseci, onda to nešto govori. Dakle, rezultat je u tom slučaju jedan sjajan članak, ali iza tog sjajnog članka obično stoji neki akademik, stručnjak, itd, ili više njih. Nije mi cilj da obeshrabrujem nikoga, naprotiv, želim da ukažem koliko je složen proces pisanje enc. članaka, i da ako se ozbiljno prihvate posla, osim te „zvjezdice“, vrlo je moguće da steknu neka nova znanja, od kojih će definitivno imati lične koristi (što je po meni najveća nagrada), osim vrijednog doprinosa Vikipediji. Dakle, ako se cijela priča shvati na adekvatan način, to je onda višestruko korisno takmičenje. ---Slaven Kosanović- {razgovor} 12:17, 17. jul 2007. (CEST)[odgovori]



E kad se ja ne bih sukobila sa Slavenom... Čudo bi bilo...


Hooo, Slavene, pa upravo sam to rekla. Ako se pojavi neko ko pogrešno shvati zvezdice, tu su admin i drugi iskusniji članovi da zalutaloj ovčici ukažu na pravi put. Sve treba shvatiti i koristiti na umeren način. Prevođenje jeste teško, zato se ja i ne usuđujem da prevodim članke iz oblasti koje ne poznajem, npr. geologija ili matematika, i to je bolje da radi neko ko studira ili je zavrešio matematiku ili geologiju,a ja (i drugi vikipedijanci koji imaju iskustva u prevođenju) ću uvek biti tu da pripomognem ako negde zaškripi kod prevoda a nema veze sa uskostručnim terminima. Upravo o tome se i radi ovde - zajednički rad ljudi različitih struka gde svako doprinosi svojim znanjima iz oblasti u kojima je stručan. A što se vremena tiče - pa ni Rim se nije napravio za jedan dan. Svaki sjajan članak koji sam napisala (sama ili u zajednici s nekim) odneo je barem mesec dana. Karlo Peti se pisao skoro šest meseci (ako se ne varam). I svi drugi koji su napisali neki sjajan članak mogu to da potvrde. Sasvim je normalno da se na jednom tekstu koji je sveobuhvatan i detaljan radi dugo, tako da ne vidim zašto porediš to sa pisanjem odrednice neke enciklopedije - pa i mi smo isto to, samo amateri i nismo plaćeni za naš trud. Onaj koji je mislio da se ne samo sjajan, nego i dobar članak može napisati u jednom dahu, ljuto se vara. Cilj pisanja dobrih i sjajnih članaka je samo znanje - ja sam, pišući ih, i ne samo njih, usput veoma mnogo naučila, iz raznih oblasti. A zvezdica... Zvezdica je samo potvrda tvojg truda od zajednice. Kao neko malo tapšanje po ramenu i ono "Svaka čast. Dobro obavljen posao". Onaj ko zvezdicu shvata na drugačiji način... He, moram mu reći da greši. Pogotovu što isti taj članak sutra neko može iz korena da promeni. --Maduixa kaži 12:31, 17. jul 2007. (CEST)[odgovori]



Nagrade, spomenice, zvezdice ne trebaju da budu same po sebi cilj i to nisu za najveći deo korisnika. Jednostavno normalno je da neko voli da se njegov rad ceni i dobije pozitivne kritike naročito ako je u članak uloženo dosta vremena. Ali čak i ako je nekom samo cilj da napravi sjajan članak kakve veze ima ako ispunjava kriterijume mada ne verujem da neki korisnik ima ovakvo mišljenje s obzirom da uglavnom korisnici naprave gomilu članaka a samo neke od njih predlažu. --Vojvoda 14:39, 17. jul 2007. (CEST)[odgovori]

A oni koji pišu komercijalne enciklopedije pišu članke dugo ali ne zato što treba da pronađu informacije već da ih usklade, izaberu najznačajnije i prilagode izbor konceptu celog projekta. To je vrlo zeznuta stvar ali vikipedija jednostavno ne može da prihvati neke takve standarde naročito ne srpska. Verujem da kod izrade „pravih“ enciklopedija (mislim na one koje izrađuju stručnjaci) više vremena ode na izbor pristupa temi nego na samu izradu članka. --Vojvoda 14:43, 17. jul 2007. (CEST)[odgovori]
Cilj moje gornje priče je bio da potenciram da je vrlo korisno i za korisnika lično, a i za Vikipediju, kada se ima jedan korektan pristup ideji projekta. Naravno da osim toga što različite evropske kulture imaju različita shvatanja enciklopedije, načine prenošenja informacija u enciklopedijama, iza članaka u konvencionalnim enciklopedijama obično stoje eksperti, svaki u svojoj oblasti. Naravno, Vikipediju može svako da uređuje, ali nije zgoreg ponavljati da jedan ispravan pristup projektu, donosi veliku korist i pojedincu koji je napisoa članak i samoj Vikipediji. ---Slaven Kosanović- {razgovor} 16:00, 17. jul 2007. (CEST)[odgovori]

Ma ništa ne brinite, ja podržavam ideju samo volim ponekad da dodam ponešto, podsjetim, itd... :) Mislim da je korisno ponavljati novim korisnicima smisao cijelog projekta, kako bi kasnije uštedili na objašnjenjima. Vrlo je moguće da mnogi budući saradnici čitaju ove „linije“ na ovoj stranici... ---Slaven Kosanović- {razgovor} 14:51, 17. jul 2007. (CEST)[odgovori]

Dobro bi bilo kada bi mogao da smisliš neku lepu definiciju cilja projekta koja bi stajala na vrhu stranice projekta (kada ga budemo pokrenuli). --Vojvoda 14:54, 17. jul 2007. (CEST)[odgovori]

Smislićemo nešto... U principu dobri članci treba da ispunjavaju tematske kriterijume (tj. da iako tema i podteme nisu detaljno obrađene, da postoje osnovne, ispravne informacije), da budu gramatički, pravopisno i stilski korektni, da se pozivaju na literatru i da imaju makar par referenci. Otprilike tako nekako za početak... ---Slaven Kosanović- {razgovor} 16:00, 17. jul 2007. (CEST)[odgovori]