Pređi na sadržaj

Википедија:Nacrt strategije Vikimedije Srbije 2021 — 2023.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ovaj nacrt strategije je priprema za kreiranje konačne strategije koja će se odnositi na period od 1. januara 2021. do 31. decembra 2023. godine i ima srednjoročne ciljeve.  Za potrebe izrade strategije, formirana je radna grupa čiji je osnovni zadatak realizacija procesa kreiranja strategije, obezbeđivanje transparentnosti istog i osiguravanje većeg učešća zajednice u procesu. Kako bi sprovođenje strategije bilo osigurano kroz projekte, projekti će se evaluirati početkom svake kalendarske godine.

O Vikimediji Srbije[uredi | uredi izvor]

Vikimedija Srbije (VMRS) je nevladino, neprofitno i nestranačko udruženje, koje ima za cilj razvoj slobodnog znanja. Svrha Udruženja je pronalaženje odgovora na pitanje kako znanje može postati sasvim slobodno i dostupno svim ljudskim bićima. Kao takva, Vikimedija Srbije je zvanični nacionalni ogranak u Vikimedijinom pokretu i osnovana je kao peti ogranak po redu, u decembru 2005. godine. U vreme pisanja ovog dokumenta, Vikimedija Srbije ima 239 članova i članica, šestočlani Upravni odbor i četvoro zaposlenih, koji rade u kancelariji u Beogradu.

Vizija[uredi | uredi izvor]

Sistemi vrednosti i način gledanja na svet dovode do spoznaje svrhe tj. društvenog smisla postojanja, vizije tj. slike željenog stanja u budućnosti i misije tj. zadatka koji organizacija treba da ostvari na tom putu. Vizija Vikimedije Srbije je usklađena sa vizijom Vikimedijinog pokreta kome organizacija pripada:

Zamislite svet u kome svaka osoba na planeti ima slobodan pristup celokupnom ljudskom znanju.

Misija[uredi | uredi izvor]

Misija Vikimedije Srbije je da motiviše i angažuje ljude da rade na prikupljanju i razvoju obrazovnih sadržaja pod slobodnom licencom ili u javnom domenu, i da rade na širenju i promociji slobodnog znanja.

Svrha udruženja je bavljenje sledećim aktivnostima:

  • vodi sistem za stvaranje, sakupljanje i umnožavanje slobodnog sadržaja u digitalnim i drugim formama, a i raspolaže sredstvima namenjenim ostvarenju te svrhe, s tim što je fokusirano na nekoliko međunarodnih Vikimedijinih projekata
  • prikuplja, objavljuje i umnožava informacije i održava odnose s javnošću povodom slobodnog sadržaja
  • učestvuje u nalaženju rešenja naučnih, društvenih, kulturnih i pravnih problema, koji eventualno postoje, a u vezi su sa slobodnim sadržajem na nacionalnom i međunarodnom nivou
  • prikuplja i obrađuje naučnu i stručnu literaturu u oblasti informacionih tehnologija, informacionog društva, slobodnog sadržaja, leksikografije, enciklopedistike, novinarstva, kao i u drugim oblastima koje su obuhvaćene Vikimedijinim međunarodnim projektima
  • organizuje, samostalno ili u saradnji s drugim organizacijama, stručne skupove, savetovanja, seminare i druge oblike obrazovanja o slobodnom znanju
  • objavljuje besplatne publikacije o slobodnom znanju
  • sarađuje s univerzitetima, stručnim udruženjima i drugim organizacijama iz zemlje i inostranstva koje se bave slobodnim znanjem.

Zadužbina Vikimedija i Vikimedijin pokret[uredi | uredi izvor]

Zadužbina Vikimedija je nevladina i neprofitna organizacija koja ima pravnu odgovornost za Vikimedijine projekte kao što su Vikipedija, Vikimedijina ostava, Vikirečnik, Vikizvornik, Vikivrste, Vikivesti, Vikiknjige, Vikicitati. Zadužbina, sa sedištem u San Francisku, vlasnik je brenda i logotipa, kao i domena i servera na kojima se projekti nalaze.

Veze između Zadužbine Vikimedija i Vikimedije Srbije su sledeće:

  • pravna veza — Zadužbina Vikimedija i Vikimedija Srbije imaju potpisan ugovor o konstituisanju odnosa između ove dve organizacije
  • finansijska veza — Vikimedija Srbije se većinski finansira sredstvima Zadužbine Vikimedije
  • operativna veza — razmena znanja i iskustva između ove dve organizacije, kao i praktična saradnja u okviru projekata

Vikimedijin pokret je volonterski pokret u kome učestvuju brojni ogranci, tematske organizacije, korisničke grupe i drugi entiteti. Vikimedija Srbije je ogranak koji učestvuje u međunarodnim projektima, konferencijama i organizuje iste, prenoseći tako znanja i iskustva iz lokalne sredine.

Evaluacija strategije Vikimedije Srbije 2018 — 2020.[uredi | uredi izvor]

Vikimedija Srbije trenutno sprovodi strategiju definisanu za period januar 2018 — decembar 2020. Strateški fokus usmeren je na sledeće tri oblasti: Vikipedija u obrazovanju, Slobodan sadržaj i Povećanje volonterskih kapaciteta. U ovom dokumentu predstavljena je evaluacija trenutne strategije Vikimedije Srbije od strane radne grupe, kao i od strane učesnika ankete koja je sprovedena u cilju uključivanja zajednice u proces izrade strategije. Detaljna evaluacija je dostupna u ovom dokumentu.

Šta je dobro i sa čim treba nastaviti? Šta je loše, šta treba izbaciti i šta možemo bolje?
Pristup Pristup
Onlajn obuke, inovacije, jačanje brenda i vidljivosti, odozgo na dole pristup Izbegavati jednokratni pristup GLAM institucijama, već osmisliti strategiju saradnje i korake u okviru nje; nastaviti komunikaciju i nakon završenog projekta/saradnje; povećati decentralizaciju aktivnosti u smislu jačanja zajednice, a ne samo pojedinaca u različitim gradovima Srbije; razmisliti o novim pristupima u okviru obuka i radionica; izostaviti delove iz stare strategije koje su se dokazali kao nepotrebni ili neizvodljivi — komunikacija zajednice sa GLAM institucijama
Volonteri Volonteri
Raditi na zadržavanju vođa, učesnika projekata i novih urednika na Vikipediji, povećanje volonterskih kapaciteta, dodela grantova za realizaciju projekata, dobra saradnja i komunikacija sa zajednicom Vikipedije na srpskom Osmisliti proaktivniji način privlačenja novih i motivisanja postojećih volontera (širenje mreže volontera); povećanji broj Viki ambasadora; povećati nivo zadržavanja urednika na Vikimedijinim projektima
Partneri Partneri
Širenje mreže partnera (naročito kroz Obrazovni i GLAM program) Smanjiti fokus na srednje škole u okviru Obrazovnog programa; redefinisati ciljeve za akreditovan seminar i smanjiti aktivnosti radi povećanja tražnje; povećati samostalnost kod partnera u cilju povećanja održivosti i dalje realizacije projekata; uspostavljati više saradnji sa institucijama koje se bave neformalnim obrazovanjem; upoznatost partnera sa CC licencama
Održivost Indikatori
Održivost projekata i mreže volontera — stvaramo mrežu tačaka koje će vremenom postajati sve samostalnije i manje zavisne od nas Razmisliti o boljem definisanju indikatora performansi, pri čemu treba uključiti kvalitativne
Sadržaj Promocija
Davanje prednosti kvalitetu sadržaja pre nego kvantitetu i rad na povećanju kvaliteta, širenje slobodnog sadržaja Bolja promocija prikupljenog slobodnog sadržaja, korišćenje drugih Viki projekata

SVOT analiza[uredi | uredi izvor]

SVOT analiza predstavlja korisnu tehniku za razumevanje snaga i slabosti organizacije, kao i za prepoznavanje prilika koje su nam otvorene i pretnji koje bi mogle ugroziti naše projekte i aktivnosti. Sagledavaju se interne stvari (snage i slabosti) na koje se može uticati i eksterne (mogućnosti i pretnje) na koje nemamo uticaj, ali ih možemo ili iskoristiti ili zaobići ili umanjiti efekte.

VMRS Snage/mogućnosti Slabosti/pretnje
Interne Snage:
  • izgrađena organizacija sa dobrim renomeom
  • sposobnost da se projekti i aktivnosti realizuju uspešno i do kraja
  • stabilna struktura zaposlenih
  • dobra snalažljivost u kriznim situacijama
  • uvođenje inovacija u pogledu projekata i načina komunikacije
  • bolja komunikacija zajednice Vikimedije Srbije i zajednice Vikipedije na srpskom
  • bolja eksterna finansijska podrška
Slabosti:
  • jednokratna GLAM partnerstva
  • nedovoljna zastupljenost sestrinskih Vikimedijinih projekata (Vikirečnik, Vikipodaci, Vikizvornik…) u aktivnostima organizacije
  • “pregorevanje” volontera što utiče na volonterske kapacitete organizacije
  • nedovoljno poverenje u Vikipediju
Eksterne Mogućnosti:
  • uticaj državnih organa zaduženih za kulturu na institucije kulture
  • postojanje potencijalne finansijske podrške od relevantnih institucija za realizaciju projekata (ministarstva, ambasade, fondovi...)
  • prednosti onlajn projekata naročito u vanrednom stanju
  • Vikimedija Srbije kao lider u uspostavljanju slobodne kulture zbog nepostojanja drugih organizacija u Srbiji koje se bave prikupljanjem i širenjem slobodnog sadržaja
  • digitalizacija kao strateški fokus države
  • nefinansijske donacije (prostor, oprema…)
  • saradnja sa neprofitnim sektorom u Srbiji
Pretnje:
  • finansijska zavisnost od Zadužbine Vikimedija
  • tehnička neopremljenost partnerskih institucija
  • nerazumevanje koncepta slobodnog znanja od strane potencijalnih partnera
  • Srbija je nedovoljno razvijena zemlja i potrebno je vreme da bi sistemsko i kontinuirano pribavljanje finansijskih i drugih sredstava zaživelo u punom potencijalu
  • nerazlikovanje Vikimedije i Vikipedije

PEST analiza[uredi | uredi izvor]

PEST analiza se bavi proučavanjem okruženja kroz analizu političkih, ekonomskih, socio-kulturoloških i tehnoloških faktora.

U nastavku možete videti sve ove faktore i na koji način mogu uticati na rad organizacije. Navedeni su i statistički podaci i izvori koji potvrđuju izneto.

PEST analiza se bavi proučavanjem okruženja kroz analizu političkih, ekonomskih, socio-kulturoloških i tehnoloških faktora.

  • Politički faktori
    • Promene u političkom okruženju Srbije su česte, jer zavise od vladajuće političke strukture koja se menja na izborima. Srbija nema kontinuitet u nekim bitnim političkim i strateškim stvarima.
    • Srbija je zemlja kandidat za pristupanje Evropskoj uniji, pa je na snazi usaglašavanje našeg zakonodavstva sa evropskim.
    • Srbija ima Zakon o zabrani diskriminacije i kroz ove projekte ćemo se pozivati na njega. Vikimedija Srbije se u okviru svojih projektnih aktivnosti bavi raznim temama koje imaju za cilj povećanje inkluzije i raznolikosti (Viki voli Prajd, Viki gep, inkluzija Roma i povećanje sadržaja o njihovoj kulturi).
    • GDPR je uveden i aktivan u Srbiji od avgusta 2019. godine. Vikimedija Srbije je angažovala advokata kako bi uskladila svoje delovanje sa novim Zakonom.
  • Ekonomski faktori
    • Vikimedija Srbije je kao nevladina organizacija oslobođena PDV-a.
    • Država u određenim periodima daje olakšice koje omogućavaju lakše poslovanje. Vikimedija Srbije će nastaviti da ih prati i da ostvaruje uštede. Ove uštede će usmeravati na projekte ili ulaganje u infrastrukturu.
    • Srbija je i dalje zemlja u razvoju, zbog čega sistemsko i kontinuirano pribavljanje finansijskih i drugih sredstava nije razvijeno u onoj meri u kojoj bi se aktivno mogao praktikovati. Zvanična prosečna plata u Srbiji iznosi ~500 evra, te stanovništvo nije dostiglo standard u kom bi se lakše odlučilo za donacije.
    • Postoje relevantne institucije (ministarstva, ambasade, fondovi…) čije konkurse Vikimedija Srbije prati i aplicira ukoliko ispunjava kriterijume. Ovo predstavlja značajan potencijal u vidu finansijske podrške.
    • Cene su znatno više u Beogradu, za razliku od drugih, manjih gradova.
    • Ulaganja u  kulturu[1] su na veoma niskom nivou - manje od 1% ukupnog budžeta države. Ovo u nekim situacijama sprečava institucije da sarađuju, jer prihod dobijaju od iznajmljivanja materijala koje imaju ili od ulaznica za koje smatraju da bi se smanjile ukoliko bi materijal bio dostupan onlajn.
  • Socio-kulturološki faktori
    • Imajući u vidu lošiji životni standard, ljudi se pre odlučuju da potraže posao, nego da posvete vreme volontiranju. Postoje brojne volonterske organizacije i volonterizam se izgrađuje, ali u velikoj meri je on zastupljen u Beogradu.
    • Centralizacija predstavlja problem, jer se veliki broj događaja i projekata održava u Beogradu. Vikimedija Srbije nastoji da omogući veću decentralizaciju i tome će stremiti i u budućnosti, najpre kroz ravnomerno dodeljivanje grantova za projekte po raznim gradovima Srbije, a zatim i kroz jačanje zajednice u tim gradovima. Manji gradovi su u nekim slučajevima više raspoloženi za saradnju, upravo zbog manjka drugih aktivnosti. Sa druge strane, postoji rizik od slabije infrastrukture i opreme.
    • Diskriminacija[2] je i dalje prisutna u našem društvu i Vikimedija Srbije želi da se bori protiv toga. Najviše pritužbi podneto je zbog diskriminacije na osnovu invaliditeta, zatim na osnovu pola, zdravstvenog stanja, dok je na osnovu starosnog doba i članstva u političkim, sindikalnim i drugim organizacijama podnet isti broj pritužbi. Primera radi, od ukupno 22339 studenata u školskoj 2018/19. iz oblasti informacionih tehnologija, samo 6383 su žene[3]. Prateći i poštujući pravilo o zabrani govora mržnje na Vikipediji, nastavićemo projekte koji imaju za cilj veću inkluziju marginalizovanih grupa i povećanje svesti javnosti kroz kreiranje više slobodnog sadržaja o ovim temama.
    • Srbija i dalje oseća posledice komunizma gde je svako dobijao jedan posao za ceo životni vek i nije naročito ulagao u unapređivanje profesionalnih veština. Ovo je naročito prisutno u javnom sektoru gde se upravo nalaze naši partneri (obrazovne institucije i institucije kulture). U tom smislu uvek postoji rizik da je digitalna pismenost mala, da zaposleni imaju strah od uvođenja nekog novog oblika saradnje.
    • Evropska agencija za statistiku je objavila istraživanje o stepenu digitalne pismenosti u državama članicama EU, ali i onima koje se nadaju članstvu. U Srbiji 46% stanovništva raspolaže digitalnim veštinama. U statističkom kalendaru Republike Srbije[4] je navedeno da 73,1% domaćinstava ima računar, 80,1% imaju internet priključak, a 77,4% njih je koristilo internet u poslednja tri meseca. Podaci se odnose na 2019. godinu.
    • Postoji određena doza nepoverenja prema nevladinim organizacijima, a na osnovu istorijske pozadine.
  • Tehnološki faktori
    • Alate i tehnološku pomoć Vikimedija Srbije dobija od Zadužbine Vikimedija i šire zajednice.
    • Postoji tendencija određenog broja iskusnijih urednika na Vikipediji da ne žele promene u smislu prilagođavanja dizajna i novih opcija i alata, jer su naviknuti na stari način rada.
    • Oprema partnera može predstavljati problem. Institucije nemaju dovoljno sredstava za ulaganje u skenere, laptopove koji su neophodni za rad stažiste. Međutim, Vikimedija Srbije rešava ove barijere, kroz ustupanje opreme organizacije.
    • Strateški cilj Vlade Srbije je digitalizacija[5]. Prisutan je i veliki broj konferencije sa ovom temom koje su organizovane u cilju razmene znanja i veština. Objavljene su i smernice za digitalizaciju kulturnog nasleđa.
    • Postoji napredak u IT tehnologijama. Ide se ka tome da sve bude digitalno u svim sferama života - banke, škole, preduzeća. Osim projektnih aktivnosti, adminstrativne i birokratske stvari se u velikoj meri mogu odraditi onlajn.
  1. ^ „Procentualno još manje za kulturu u 2020. | SEEcult.org”. www.seecult.org. Pristupljeno 2020-07-15. 
  2. ^ Poverenik za ravnopravnost - skraćeni izveštaj za 2019.
  3. ^ publikacije.stat.gov.rs, strana 16.
  4. ^ publikacije.stat.gov.rs,strana 77.
  5. ^ kultura.gov.rs

Ciljevi[uredi | uredi izvor]

Istraživanjem u koje je uključena zajednica došlo se do sledećih ciljeva:

Objedinjeni ciljevi Objašnjenje
Kvalitetno umrežavanje sa različitim vrstama institucija i organizacija u cilju kreiranja slobodnog sadržaja i korišćenja zajedničkih resursa - Сарадња са институцијама културе,

- Saradnja sa obrazovnim institucijama,

- Saradnja sa organizacijama iz regiona i srodnim jezičkim verzijama Vikipedija,

- Umrežavanja sa partnerima i pokušaj sticanja veće samostalnosti od Zadužbine,

- Uspostaviti održive GLAM saradnje koje ne zavise od jedne osobe (Train the trainer program u okviru GLAM-a na primer) i koje će postaviti osnove za veći broj stažiranja,

- Fokusirati se na kvalitet saradnji pre nego na kvantitet (manji broj obrazovnih institucija sa kojim bi bila uspostavljena održiva saradnja)

- Veća povezanost sa NVO sektorom u Srbiji

- Težiti prepoznatljivosti u pogledu partnerstava (počev od medija, preko vizuelnog identiteta, do osećaja pouzdanog partnera)

Smanjenje jaza između Vikipedijanaca i Vikimedijanaca i težnja ka boljoj komunikaciji i međusobnoj podršci - Квалитетнија сарадња између уредника на Википедији и Викимедије Србије,

- Smanjiti jaz između Vikipedijanaca i Vikimedijanaca

- Ostvariti jaču saradnju sa organizatorima akcija na Vikipediji kako bi se privukao veći broj korisnika

- Motivisanje iskusnijih urednika da postanu mentori novajlijama

Širenje mreže volontera u okviru koje bi se radilo i na decentralizaciji - Ширити мрежу волонтера,

- Podrška volonterima,

- Decentralizacija aktivnosti i okupljanja

- Decentralizacija, ali u smislu održavanja događaja u drugim gradovima

- Jačanje volonterskih kapaciteta

- Težiti ka zadržavanju urednika koji već uređuju i onih koji su novajlije

- Povećati inkluzivnost (obezbediti besplatnu i dostupnu edukaciju urednicima iz marginalizovanih grupa)

Umnožavanje slobodnog sadržaja sa fokusom na kvalitet istog - Умножавање слободног садржаја,

- Prikupljanje slobodnog sadržaja,

- Povećanje kvaliteta sadržaja i rad na većoj dostupnosti sadržaja

- Uključiti druge projekte u obrazovni program (Vikiknjige, Vikicitati, Vikirečnik…)

- Kvalitet sadržaja (osmisliti načine za povećanje kvaliteta)

- Stvaranje sadržaja kroz projekte raznolikosti

Promocija slobodnog znanja i Vikimedijinog pokreta i projekata - Присутна у образовању и културним организацијама као подршка друштву и са циљем вишег нивоа образовања,

- Stvaranje i promocija slobodnog znanja,

- Promocija Vikipedije i Vikimedije,

- Verifikacija Vikipedije na srpskom jeziku kao pouzdanog izvora informacija

- Vikimedija je glavni naziv brenda

Usklađivanje strategije sa strategijom pokreta[uredi | uredi izvor]

Preporuke za sprovođenje strategije Vikimedijinog pokreta iz 2018. godine su zvanično objavljene. Preporuke su rezultat gotovo dvogodišnjeg intenzivnog angažovanja devet radnih grupa i deo su međunarodnog procesa razvijanja Vikimedijine strategije „Vikimedija 2030”. U preporukama su konkretizovani saveti u sprovođenju strateških mera, koje će primeniti ili aktivno primenjuje i Vikimedija Srbije.

Vikimedija Srbije kroz projekte i aktivnosti već primenjuje navedene preporuke. Ono u čemu bi se mogu napraviti poboljšanja su uvođenje novina u slobodnom znanju (istražiti i proširiti raspon projekata i formata sadržaja). Organizacija već radi na uvođenju inovacija u cilju bolje dostupnosti znanja i veština, s tim što će se tome poseban akcenat dati u budućnosti.

Fokusi[uredi | uredi izvor]

Na osnovu evaluacije strategije Vikimedije Srbije 2018 — 2020, SVOT i PEST analiza, definisani su fokusi koji će biti glavna usmerenja Vikimedije Srbije u periodu 2021 — 2023. i oni su:

  • Prikupljanje slobodnog sadržaja koje ima za cilj umnožavanje slobodnog materijala različitih formata kroz raznolike aktivnosti i projekte organizacije. U okviru ovog fokusa, organizacija će imati nekoliko strateških linija, među kojima su jačanje Vikimedijinih projekata u obrazovnom sistemu, u akademskoj zajednici i u institucijama kulture, sa naglaskom da će alati i sadržaj biti još više dostupni i pristupačni. Takođe je tu i raznolikost u pogledu urednika i sadržaja, koja će se prožimati kroz brojne aktivnosti.
  • Saradnja ili umrežavanje sa drugim organizacijama i institucijama za koju verujemo da je neophodna u cilju razvoja organizacije i iskorišćavanja zajedničkih ciljeva i resursa zarad dosezanja do što većeg broja ljudi i ostvarivanja dobrih rezultata.
  • Podrška zajednici predstavlja širok spektar aktivnosti koje se realizuju u cilju pružanja potpore članovima i članicama zajednice. Ovaj fokus ima nameru da omogući širenje mreže volontera, smanjenje jaza Vikipedijanaca i Vikimedijanaca, kao i da umreži zajednicu u cilju ostvarivanja zajedničkih ciljeva.