Vilijam Isak Tomas

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vilijam Isak Tomas
Datum rođenja(1863-08-13)13. avgust 1863.
Mesto rođenjaOkrug RaselSAD
Datum smrti5. decembar 1947.(1947-12-05) (84 god.)
Mesto smrtiBerkliSAD
SupružnikDoroti Svejn Tomas

Vilijam Isak Tomas (engl. William Isaac Thomas; Okrug Rasel, 13. avgust 1863Berkli, 5. decembar 1947) bio je američki sociolog, jedan od tvoraca američke sociologije i socijalne psihologije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Godine 1884. diplomirao je na Univerzitetu u Tenesiju i imenovan je za profesora engleskog jezika i modernih jezika. 1888 nastavio je svoje studije u Nemačkoj na univerzitetima u Berlinu i Getingena. On je izrazio interesovanje za studije etnologije i društvenih nauka.

Postao je profesor sociologije na Oberlin Koledžu u Ohaju (1894). 1895. - jedan od urednika Američkog Žurnala o Sociologiji . On je pozvan da predaje na novoosnovanom univerzitetu u Čikagu, gde je doktorirao.

Godine 1907. objavio je svoj veliki rad: "Seks i društvo" (engl. Sex and Society). Godine 1910., Tomas je postao profesor sociologije na univerzitetu u Čikagu, gde je nastavio da predaje do 1918. godine.

Tomas je često putovao u Evropu i, 1913. godine, tokom posete Poljskoj, sastao se sa poljskim sociologom Florijan Znanieckim, koji je kasnije emigrirao u Čikago da postane istraživač. Kasnije, 1918-1920. zajednički su objavili pet radova, "Poljski seljaci u Evropi i Americi", koji mu je doneo svetsku slavu..[1]

Materijal i moral po Tomasu je pogođen, nakon što je 1918. godine bio je uhapšen od strane FBI-aja zbog optužbi za kršenje zakona "Mann". "Mann" zakon, ili "Zakon o prevozu belim robljem", usvojen je u borbi protiv prostitucije. Nakon što je zakon zastareo, savezna vlada koristi zakon da razbije političke protivnike. Iako je oslobođen svih optužbi, njegova reputacija kao naučnik, bila je nepopravljivo oštećena.[2]

Tomas se preselio u Njujork i od 1923. godine predavao je na univerzitetu "New school for sociology" do 1928. godine. On je postao počasni predsednik Američkog sociološkog društva 1927. godine otišao je u penziju 1937. godine nakon perioda od godinu dana nastave na Univerzitetu Harvard (Kembridž (Masačusets)).

Naučna aktivnost[uredi | uredi izvor]

Viliam A. Tomas jedan je od predstavnika psihologije u sociologiji. Jezgro njegove teorije, pojam socijalne situacije, uključujući tri međusobno povezana elementa:

  • Objektivni uslovi (društvene norme i vrednosti);
  • Instalacija pojedinca i grupa;
  • Definicija situacije glumaca.

1918-1920 se fokusira na analizu drugog elementa. Kada nije ista osoba u vrednosti grupe definicija situacije, postoje sukobi i socijalne dezintegracije, generisanje mnogih bolesti savremenog društva.[3]

Zajedno sa Znanieckim, on je razvio tipologiju ličnosti u prirodi prilagodljivosti ljudi na društvenom okruženju:

Filistejac stil (odlikuje se tradicionalnom instalacije); boemski stil (nevezano nestabilna instalacija, visok stepen prilagodljivosti); kreativni tip (jer je tipična instalacija na kreativnost). Tomas je tvrdio da razvoj društvenog života i kulture određuju samo kreativni pojedinaci, sposobni pronalaska i inovacije. Izvor napretka je video u psihološkim kvalitetima ljudi, njihovog temperamenta.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Thomas, William I.; Thomas, Dorothy: The Child in America (Alfred Knopf, 1929, 2nd ed., p. 572)
  2. ^ Sica, Alan. 2005. "W.I. Thomas" Pp.406-410 in "Social Thought: From the Enlightenment to the Present". Boston, MA: Pearson Education, Inc.
  3. ^ Sands, Roberta G. 2014. “William I. Thomas, The unadjusted girl”. Qualitative Social Work, 13:725-728. Retrieved November 2, 2014 (http://qsw.sagepub.com/content/13/5/725[mrtva veza]).