Vrednosti

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vrednosti, baš kao i stavovi, pokreću na ponašanje i akciju. "Marš za očuvanje prirode", Poljska, 2018.

Vrednosti su dispozicije koje usmeravaju na ciljeve koje pojedinac veoma intenzivno i kontinuirano želi da ostvari. Predstavljaju pozitivan i trajan odnos prema objektima i idejama koji su čoveku važni.[1] Vrednosti su shvatanja o poželjnim načinima ponašanja ili postojanja. To su trajni i dalekosežni ciljevi kojima pojedinac teži, nešto što mu daje smisao. Vrednosti su standardi za procenu sopstvenih i tuđih postupaka i kriterijumi su za mišljenje i delanje. Od vrednosti zavisi šta će čovek smatrati ispravnim, a šta ne. Vrednosti stoga čine suštinu čoveka kao moralnog i etičkog bića.[2]

Vrednosti su opštije od stavova i utiču na stavove. Za jednu vrednost vezuje više srodnih stavova i širi repertoar ponašanja. Na primer, ako neko drži do slobode kao vrednosti, može se pretpostaviti neki od njegovih stavova, jer su one izraz njegovih vrednosti. Ljudi imaju veliki broj stavova, ali mali broj vrednosti. Ljudi jedne vrednosti smatraju važnijim od drugih, tako da su one kod svakog pojedinca organizovane u hijerarhijski sistem i variraju u značaju i u složenim su međusobnim odnosima.[2]

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Uobičajeno se pravi razlika između kulturnih, socijalnih i ličnih vrednosti. Kulturne vrednosti su one opšte vrednosti koje su dominantne u nekoj kulturi i predstavljaju bitne elemente zajednice (materijalne, duhovne, socijalne, individualizam, kolektivizam). Socijalne vrednosti predstavljaju odnos prema idejama od šireg društvenog značaja. Izražavaju pogled na svet i društvo određenih društvenih grupa, klasa i slojeva. Lične vrednosti se tiču lične sfere i individualnog života – lični ciljevi, način čivota (hedonističke vrednosti, utilitarne – materijalne vrednosti, saznajne, estetske).[1][2]

Najvažnije vrednosti[uredi | uredi izvor]

Analize pokazuju da postoji svojevrsni univerzalni princip i opšta vrednost - život je svetinja, koja ima vrhunski značaj u većini različitih kultura. Ona se pre svega ogleda u pravu na život, u poštovanju ljudskog dostojanstva, istinoljubivosti i nenasilju. U jednom istraživanju su ljudi iz 40 različitih zemalja birali pet najvažnijih vrednosti i izabrali istinu, odgovornost, saosećanje, slobodu i poštovanje, koje se nalaze na vrhu liste.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Psihologija, Nikola Rot i Slavoljub Radonjić, trinaesto izdanje, 2008.
  2. ^ a b v g Pavlović, Z., Tošković, O., Dimitrijević, A., Jolić Marjanović, Z. (2020). Psihologija - udžbenik za 2. razred gimnazije i 2.i 3.razred područja rada ekonomija, pravo i administracija. Beograd: Eduka.