Pređi na sadržaj

Gabrijela Levi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gabrijela Levi
Lični podaci
Datum rođenja(1886-01-11)11. januar 1886.
Francuska
Datum smrti1935.(1935-Nedostaje neophodni parametar 1, mesec!-00) (48/49 god.)
Francuska
PrebivališteFrancuska
Naučni rad
PoljeNeurologija
InstitucijaBolnica Pol Brui
Poznat poLermi-Levijevo sindrom, Rusi-Levijeva bolest

Gabrijela Levi (fr. Gabrielle Lévy, Pariz, 11. januar 18861935. bila je francuski neurolog, zazlužna za otkriće Lermi-Levijevog sindroma i Rusi-Levijeve bolesti.[1]

Eponimi[uredi | uredi izvor]

Sledeće dve bolesti, za čije otkriće je zaslužna Gabrijela Levi nazvane su po njoj:

Lermi-Levijev sindrom — lagano napredujuće paralize nakon moždanog udara, sa neprekidnim koreografskim pokretima ruku i nogu i vizuelnim i auditornim halucinacijama,[2][3]

Rusi-Levijeva bolest — spinocerebelarna degeneracije sa atrofijom mišića.[4]

Život i karijera[uredi | uredi izvor]

Rođena je 11. januara 1886, godine u Parizu u kome je završila medicinski fakultet 1918. godine.

Nakon diplomiranja radila je pet godina u laboratoriji u Salpetrijer. Godine 1925. godine imenovana je za lekara u Bolnici Pol Brui. Njen mentor i saradnik bila je Pjer Mari (1853—1940), sa kojom je sarađivala na istraživanju neurološkim posledica kod osoba ranjenih tokom Prvog svetskog rata, ali i u mnogim drugim oblastima neurologije.

Nakon brojnih istraživanja proistekla je njena doktorska disertacija koju je odbranila 1922. godine pod nazivom Kasne posledica epidemijskog encefalitisa.

Njeno glavno polje interesovanja bila neuropsihijatrija.

Preminula je 1935. godine, samo godinu dana nakon što joj je postavljena dijagnoza u bolnici Pol—Brui progresivnog malignog poremećaja nervnog sistema 1934. godine.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • J. J. Lhermitte, G. Levy: Phénomènes d’allucinose chez une malade presentant une torsion et une contracture athetoides intentionnelles du bras. Société de Neurologie de Paris, May 7, 1931.
  • G. Roussy, G. Lévy: Sept cas d’une maladie familiale particulière: Troubles de la marche, pieds bots et aréflexie tendineuse généralisée, avec, accessoirement, légère maladresse des mains. Revue neurologique. Paris. 1: 427—450. 1926.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć). La dystasie aréflexique héréditaire. Presse médicale. Paris. 40: 1733. 1932.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć).

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Koehler, Peter J. (2018). „Gabrielle Lévy and the Roussy-Lévy syndrome”. Journal of the History of the Neurosciences. 27 (2): 117—144. PMID 29469679. S2CID 3484750. doi:10.1080/0964704X.2018.1423848. 
  2. ^ „Lhermitte-Lévy syndrome”. www.whonamedit.com. Pristupljeno 30. 5. 2018. 
  3. ^ J. J. Lhermitte, G. Delthil, Garnier: Syndrome contralateral du noyau rouge avec hallucinations visuelles et auditives. Revue neurologique. Paris. 70: 623—628. 1938.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć).
  4. ^ Notice nécrologique parue dans : Journal of Nervous and Mental Disease. Baltimore. 81: 725. 1935.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć).

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]