Geometrija skija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Geometrija skija definiše razne načine konstrukcije skija.

Parabolične skije[uredi | uredi izvor]

Geometrija karving skije

Karving skije su specifične po tome što je širina prednjeg i zadnjeg dela osetno veća od širine srednjeg dela skije. Bočni rubovi tako čine zaobljenu liniju u obliku parabole, kružnog luka ili kombinacije ta dva oblika. Kada se ta zaobljena linija kroz tri tačke (vrh, sredina i rep skije) svede na deo kružnice, radijus te kružnice se naziva „radijus skije“ i čini vrlo važnu karakterisitiku skije. Skije koje su se koristile do prvih karving modela ( sam kraj 90-tih godina ), ravne skije, su imale skoro nepromenjenu širinu duž skije, pri čemu je ta širina bila mnogo manja od širine najužeg dela današnjih karving skija.


Istorija[uredi | uredi izvor]

Izgled karving skija

Prve karving skije su se počele serijski proizvoditi 1994. e godine. To je bio Elanov model SCX (SideCut Extreme). Ideju su prihvatili i drugi proizvođači i vrlo brzo je krenula karving revolucija. Na juniorskom prvenstvu SAĐa 1996. e godine je samo jedan mladi takmičar imao karving skije (K2)  i u četiri discipline je osvojio tri zlata i jedno srebro. Momak se zvao Bode Miller. Tim je bila zapečaćena sudbina starih ravnih skija.

Tehnika skijanja[uredi | uredi izvor]

Položaj tela prilikom izvođenja karving skijaškog zavoja

Specifičnost karving skija se pored inovativne geometrije ogleda i u drugačijoj tehnici izvođenja skijaškog zavoja.

Kako je klasična skija bila „ravna“, to se zavoj izvodio prebacivanjem težine na prednji deo skije što je dovodilo do boljeg „hvatanja“ rubnika u prednjem delu skija te bočnog otklizavanja rasterećenih rubnika u zadnjem delu skija. Pri tom je skijaš iz zavoja u zavoj vršio opterećenje i rasterećenje skije, tj. skijanje se svodilo na rad tela gore-dole i rotaciju donjeg dela tela u odnosu na gornju (zbog otklizavanje repova).

Trag u snegu nakon pravilnog karving skijaškog zavoja

Kod karving skija zavoj izvodi bočni radijus skije, te se skijaš samo naginje u stranu, a skije „same“ skreću. Naravno, sa karving skijama se može skretati i na stari način otklizavanjem repova. Razlika između pomenute dve tehnike skijanja se najbolje moze videti u tragovima koje skijaš ostavlja iza sebe. Tragovi nakon pravilnog karving skijaškog zavoja su prikazani na slici br. 3. položaj tela prilikom karving zavoja je prikazan na slici br.4.

Reference[uredi | uredi izvor]