Pređi na sadržaj

Greška zaokruživanja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Greška zaokruživanja predstavlja razliku između rezultata dobijenog datim algoritmom koristeći tačnu aritmetiku i rezultat proizveden istim algoritmom koji koristi konačnu preciznost, zaokruženu aritmetiku. Greške zaokruživanja nastaju zbog netačnosti u prikazu realnih brojeva na računaru i aritmetičkih operacija koje se rade nad njima. Ovo je oblik greške kvantizacije.[1] Kada se koriste aproksimacione jednačine ili algoritmi, posebno kada se koristi konačan broj cifara za predstavljanje realnih brojeva (koji u teoriji imaju beskonačno mnogo cifara), jedan od ciljeva numeričke analize je da se procene greške u računanju.[2] Greške u računanju, koje se nazivaju i numeričke greške, uključuju i greške skraćivanja i greške zaokruživanja.

Kada se napravi niz kalkulacija sa unosom koji uključuje grešku zaokruživanja, greške se mogu akumulirati, ponekad dominirajući računom. U loše uslovljenim problemima može se akumulirati značajna greška.[3]

Postoje dva glavna aspekta grešaka zaokruživanja koji su uključeni u numeričke proračune:

  1. Digitalni računari imaju ograničenu veličinu i preciznost prilikom predstavljanja brojeva
  2. Određene numeričke manipulacije su veoma osetljive na grešek zaokruživanja. Ovo može biti rezultat matematičkih razmatranja kao i načina na koji računari izvode aritmetičke operacije.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Aksoy, Pelin; DeNardis, Laura (2007). Information Technology in Theory (na jeziku: engleski). Cengage Learning. ISBN 9781423901402. 
  2. ^ Ralston, Anthony; Rabinowitz, Philip (2012). A First Course in Numerical Analysis: Second Edition (na jeziku: engleski). Dover Publications. ISBN 9780486140292. 
  3. ^ Chapman, Stephen J. (2012). MATLAB Programming with Applications for Engineers (na jeziku: engleski). Cengage Learning. ISBN 9781285402796. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]