Pređi na sadržaj

Gusla

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Gusla (ćemane, ćemanče, gaglo, džukalo) je kordofoni instrument koji pripada presijko-arapskoj porodici gudackih intrumenata.

Izgled[uredi | uredi izvor]

Sastoji se iz trupa kruškastog oblika koji postepeno prelazi u kratak vrat i glavu na kojoj se nalaze čivije za zatezanje žica(u prošlosti od životinjskih creva, a danas su izrađene od metala) najčešće njih tri, ali ih može biti i četiri. Žice se najčešće štimuju na tri visine: prva i treća su u razmaku oktave, a druga-koja se nalazi u sredini, je za kvartu niža od najviše. Gudalo ovog intrumenta je veoma dugačko, opuštenih struna koje se zatežu palcem prilikom sviranja, a njegovo držanje podseća na ono kod kontrabasa.

Sviranje[uredi | uredi izvor]

Melodija se izvodi na najvišoj žici na taj način što se skraćuje pritiskom ali ne jagodica kao kod instrumenta -gusle, već korenom nokta (ovo je, inače, tipično za praksu sviranja na orijentalnim instrumentima). Ostale žice su bordunske.

Pri sviranju instrument se drži na levom kolenu, ako se svira u sedećem stavu, ili zakačen na kajiš, ako se svira stojećki.

Repertoar gusle u sebi sadrži pratnju narodnih pesama i igara. Instrument je najviše rasprostranjen u Makedoniji i u susednim zemljama Bugarskoj, Grčkoj, i Albaniji. Nekada ga je bilo i u jugoistočnim krajevima Srbije, od čega je danas ostao samo trag ispoljen u praksi nekolicine svirača.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  1. Narodne igre i pesme Arhivirano na sajtu Wayback Machine (1. maj 2015)
  2. Balkanska muzika