Pređi na sadržaj

Gustinski letopis

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Gustinski letopis je nastao u početku 17. veka u Ruskom carstvu. Ime je dobio po manastiru gde je pisan - Gustinski manastir, kod grada Černigov (danas Ukrajina).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Original letopisa se nije sačuvao, takođe se ne pozna ko je autor letopisa. Istraživač (A. Eršov) je ocenio da je pisan za vreme od 1623. do 1627. godine od kulturnig i verskog djelatelja Zaharija Kopistenskog. Od letopisa se sahranio prepis iz 1670. godine, rad jeromonaha Gustinskoga manastira, Mihaila Losickog. U predgovoru letopisa pisac ukazuje na ljudske običaje i folklor. Pi pisanju blizak je Ipatijevskom letopisu. Drugi deo letopisa sastavlja kratak deo iz doba od 1300. godine do 1597. godine.

Autor se uglavnom bavi istorijom Kijevske Rusije do 1597. godine. Letopis je prevod staroruskih, poljskih, litvanskih i vizantijskih letopisa i sličnih hronika. Sam jezik je veoma sličan staroruskom jeziku. Uprkos tome, letopis nije jednostavna kompilacija različitih izvora[1]. Originalni izvori govore o Veliki kneževini Litvaniji, Kraljevstvu Poljskoj i Osmanskom carstvu. Govori o napadima Krimskih Tatara i Turaka na ruske zemlje. Letopis se zaključuje sa troje samostalnim temama, "O izvoru Kozaka","O uvođenju novog kalendara"[2] i "O početku Unije"[3].

Na kraju pisac kritikuje sveštenike što su lahkoverno pristali na Brestovsku uniju sa Vatikanom (1596) i osuđuje politiku poljske šljahte, koje je nazvao neprijatelj.

Pomen Ukrajine[uredi | uredi izvor]

Reč Ukrajina se u letopisu pominje dva puta.

O načalѣ kozakovъ. V lѣto 7024. 1516… V sie lѣto načašasя na Ukraйnѣ kozaki, o nih že otkudu i kako načalo svoё priяša nѣčto rečemъ «Aщe i ot načala svoego seй našъ narod ruskiй branmi vsegda upotreblяšesя… яkože v semъ lѣtopisci estъ vidѣti, donelѣ že prez Batia, tatarskogo carя, iže zemlю našu Ruskuю pustu sotvori, a narod našъ umali i smiri…» (l.164 ob.)

Žigmontъ korolь… posla Preclava Lяnckorunskogo na Ukraйnu sobrati lюdu i takožde Tatarom pakostiti. (l.165.))

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ A. E. Presnяkov. Lekcii po russkoй istorii, tom 1. GSЭI. (1938). str. 94.
  2. ^ Julijanski, gregorijanski kalendar
  3. ^ Brestovska unija;pokatoličivanje pravoslavne Malorusije


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]