Pređi na sadržaj

Dabragez

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Dabragez, Dobrogast ili Dobrogost (grčki: Δαβραγέζας) je bio vizantijski vojskovođa s polovine 6. veka.

Biografija[uredi | uredi izvor]

O Dabragezu nam podatke ostavlja vizantijski istoričar Agatija. Dabgarez je po narodnosti bio Ant. Istakao se u vizantijskoj vojsci i dostigao je u njoj visok čin zapovednika[1].

Vizantijska vojska je u ratu sa Persijancima opsela tvrđavu Onogur,.555. godine. Vizantinci su saznali da braniocima stiže vojna pomoć te se Onoguru približavalo pojačanje od 600 konjanika kako bi onemogućili ili usporili dolazak nove persijske vojske. Ove konjanike predvodili su Dabragez i Usigard. Obojica su biliporeklom vandali, ali i zapovednici romejskih odreda. Onoguru se približavalo oko 3000 Persijanaca. Pošto su išli neoprezno i u slabom redu, Dabragez i Usigard ih napadoše i nateraše u bekstvo

556. godine Dabragez i lohag Elmingir su otplovili uz reku Fazis (Rioni). Tamo su držali stražu na prelazima..

Agatije pominje Dabragezovog sina Leontija 556. godine. Leontije je bio među stotinu odabranih vizantijskih ratnika koji su trebali da izvrše izviđanje područja kako bi napali neprijatelja. Kada se izviđački odred približio neprijateljskom logoru, Leontije se okliznuo i otkotrljao, slomivši pri tome svoj štit. Tutnjava je probudila stražare, ali ne shvatajući ništa, oni su zaspali. Vizantijski vojnici su ih napali i ubili.

Na osnovu činjenice da je Dabragezov sin nosio hrišćansko ime, pretpostavlja se da su ili Dabragez i njegov sin Leontije kršteni i primili hrišćanstvo, ili je kršten samo Leontije[2].

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije, tom 1, Vizantološki institut SANU, Beograd (2007)
  1. ^ „S.E. Rassadin. Imenoslov IV-VI vv. n.э. kak istočnik po эtnogenezu slavяn // Vostočnoevropeйskiй arheologičeskiй žurnal, 4(17) iюlь-avgust 2002”. archaeology.kiev.ua. Pristupljeno 2023-10-06. 
  2. ^ „S.E. Rassadin. Imenoslov IV-VI vv. n.э. kak istočnik po эtnogenezu slavяn // Vostočnoevropeйskiй arheologičeskiй žurnal, 4(17) iюlь-avgust 2002”. archaeology.kiev.ua. Pristupljeno 2023-10-06.