Diferencijalni presek rasejanja
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/dc/Differential_cross_section.svg/500px-Differential_cross_section.svg.png)
Diferencijalni presek rasejanja se definiše kao broj čestica koje se raseju u jediničnom prostornom uglu u jediničnom vremenskom intervalu, podeljen sa fluksom upadnog snopa i brojem centara rasejanja:
Diferencijalni presek rasejanja se odnosi na teoriju rasejanja kada se snop identičnih čestica usmeri ka meti i na detektoru se posmatra rasejanje.[1]
Formula za diferencijalni presek rasejanja[uredi | uredi izvor]
Kako je:
to se jednačina za diferencijalni presek uzimanjem još i da postoji samo jedan centar rasejanja, svodi na:
Odavde se vidi da diferencijalni presek rasejanja ima dimenziju površine. On se meri u oblasti .
Totalni presek rasejanja[uredi | uredi izvor]
Totalni presek rasejanja se dobija kada se diferencijalni presek integrali po prostornom uglu:
Totalni presek rasejanja daje efektivnu površinu na kojoj se dati snop rasejava. Ta površina može biti cela sfera (kod rasejanja na krutoj sferi), a može se dobiti da efektivna površinu divergira (kao što je slučaj kod Raderfordovog rasejanja).
Rasejanje u jednoj dimenziji[uredi | uredi izvor]
Pri rasejanju u jednoj dimenziji, ugao rasejanja može imati samo dve vrednosti: 0 i π. Diferencijalni presek rasejanja se svodi na koeficijente refleksije i transmisije:
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Teorija rasejanja, pp. 197-199, Kvantna mehanika, Maja Burić, jun 2015