Državno pravobranilaštvo Francuske

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Poslovi državnog pravobranilaštva u Francuskoj obavlja Pravosudni zastupnik države (franc. Agent judiciaire de l’État), institucija u okviru Direktorata za pravne poslove (franc. La direction des affaires juridiques), u sastavu ministarstva nadležnog za poslove državnog budžeta (Ministarstvo ekonomije i finansija). Direktor tog direktorata ujedno je i nosilac funkcije - pravosudni zastupnik države (franc. аgent judiciaire de l’État), a šef kabineta direktora i zamenici direktora su nosioci funkcije - pomoćnik pravosudnog zastupnika države (franc. аgent judiciaire adjoints de l’État).

Državno pravobranilaštvo u Francuskoj obrazovano je u vreme Francuske revolucije, dekretom iz 1790. godine, pod nazivom Pravosudni zastupnik trezora (franc. Agent judiciaire du Trésor), a od 2012. godine taj naziv je delimično izmenjen, pa sada ova institucija nosi naziv Pravosudni zastupnik države (franc. Agent judiciaire de l’État).

Pravosudni zastupnik države je nadležan da zastupa državu u građanskim i privrednim pravnim stvarima pred svim domaćim redovnim sudovima, sudovima Evropske unije i međunarodnim sudovima. Različitim zakonima su određeni izuzeci u kojima zastupanje države ne preduzima Pravosudni zastupnik države, i to: u sporovima povodom javne svojine (osim ako se radi o sporu o naknadi štete ili isplati duga povodom stvari u javnoj svojini), u sporovima povodom poreskih i carinskih obaveza, u sporovima povodom eksproprijacije imovine u javnom interesu (osim u sporovima za naknadu štete), u sporovima povodom rada prosvetnih vlasti i u sporovima u vezi oduzimanja stvari za potrebe odbrane zemlje.

U radu Pravosudnog zastupnika države naročito je naglašena njegova obaveza, formalizovana kroz Uputstvo predsednika Vlade od 6. aprila 2011. godine[1], da sporove rešava mirnim putem, u cilju zaštite oštećenih stranaka, čuvanja ugleda države, smanjenja troškova postupka i izbegavanja opterećivanja sudova nepotrebnim parnicama.

Šezdesetak službenika Pravosudnog zastupnika države u svakom trenutku ima u radu oko 8.000 aktivnih predmeta, od čega svake godine oko 4.300 novih predmeta. Rad je organizovan u pet kancelarija (bureaux): Kancelarija za opšte privatno pravo, Kancelarija za krivično pravo i pravnu zaštitu, Kancelarija za naknadu štete, Kancelarija za evropsko i međunarodno pravo i Kancelarija za pravo industrije, energetike i komunikacionih mreža.

Ministar nadležan za poslove državnog budžeta za područje svakog redovnog prvostepenog suda i svakog apelacionog suda imenuje advokata koji zamenjuje Pravosudnog zastupnika države u postupcima pred tim sudovima. Po ovom osnovu država kroz postupak javne nabavke angažuje oko dve stotine advokata. Ti advokati su dužni da postupaju u skladu sa nalozima Pravosudnog zastupnika države, sa kojim redovno razmenjuju informacija o predmetima u radu i o sudskoj praksi, a jednom u četiri godine održava se obavezni sastanak Pravosudnog zastupnika države i svih njegovih advokata.

Sličan oblik organizacije pravobranilaštva zastupljen je i u državama čiji je pravni sistem razvijen pod uticajem francuskog prava, pa tako u Senegalu takođe postoji Agence Judiciaire de l'État, u Maroku Agence Judiciaire du Royaume, u Obali Slonovače L'Agence Judiciaire du Trésor itd.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Jovan Prodanović, Uređenje državnog pravobranilaštva u uporednom pravu, Bilten Republičkog javnog pravobranilaštva, broj 1/2014, Beograd


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]