Pređi na sadržaj

Eklozija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Odrasla jedinka leptira, odmah po ekloziji, suši krila pre prvog leta

Eklozija (franc. éclore- izleći se)[1] je proces izleganja gusenice iz jajeta ili odraslog insekta iz lutke.

Fiziološka osnova[uredi | uredi izvor]

Eklozija stoji pod kontrolom cirkadijalnog ritma insekta. Tačan trenutak i uslovi koji moraju biti zadovoljeni kako bi se iz jajeta izlegla gusenica ili kako bi odrasla jedinka napustila zaštitu koju ima u stadijumu lutke su specifični za svaku vrstu ponaosob.[2]Rezultat su usklađenog rada humoralnih puteva i u potpunosti odgovaraju biologiji vrste, te su kroz istraživanja beležene vrste koje se izležu isključivo u zoru ili sumrak i vrste kod kojih je opseg temperatura pri kojima se izležu svega jedan stepen. [3] Proučavanja fiziologije eklozije kod svilenih buba pokazalo je da je u pitanju rad zasebnih, usklađenih sistema, koji reaguju na različite stimuluse poput svetla, temperature i unutrašnjih signala o pravilnom završetku razvoja. Svaki od sistema ima svoje žlezdane efektore, koji informaciju, putem hemijskih signala, šalju narednom sistemu na obradu. Jedan od najznačajnijih hormona za ovaj proces, hormon ekozije, produkt je neurosekretornih ćelija i njegovim izlučivanjem pokreće se dalji kaskadni proces.[4] Po strukturi, hormon eklozije je veliki neuropeptid, i osim što diriguje procesom, pokreće i odgovarajuće motorne odgovore insekta, koji su kompleksna priprema za izlazak iz jajeta ili lutke.

Edukativne i komercijalne upotrebe[uredi | uredi izvor]

Eklozija je, sama po sebi, događaj atraktivan za posmatrače, što je od davnina bio jedan od razloga za skupljanje jaja, gusenica i lutki i njihovo odgajivanje. Od osamdesetih godina prošlog veka, odgajivanje, naročito leptira, postalo je masovno, i to za potrebe škola, priredbi, venčanja i sahrana, brokere leptira i slično. Najpoznatiji ovakav slučaj je slučaj leptira monarha, čija se lutka najčešće nabavlja za potrebe hobista. U poslednjih deset godina, razvilo se mnoštvo grupa koje se zalažu za ograničavanje veštačkog uzgoja u svrhe zabave, zbog pretnji po biodiverzitet i pojačanog širenja parazita i infekcija.[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ “Eclosion.” Merriam-Webster.com Dictionary, Merriam-Webster, https://www.merriam-webster.com/dictionary/eclosion. Accessed 10 Dec. 2020.
  2. ^ Truman, James W.; Taghert, Paul H.; Copenhaver, Philip F.; Tublitz, Nathan J.; Schwartz, Lawrence M. (maj 1981). „Eclosion hormone may control all ecdyses in insects”. Nature (na jeziku: engleski). 291 (5810): 70—71. ISSN 1476-4687. doi:10.1038/291070a0. 
  3. ^ Myers, Edith M.; Yu, Jiujiu; Sehgal, Amita (mart 2003). „Circadian Control of Eclosion”. Current Biology. 13 (6): 526—533. ISSN 0960-9822. doi:10.1016/s0960-9822(03)00167-2. 
  4. ^ Kingan, Timothy G.; Cardullo, Richard A.; Adams, Michael E. (2001-04-19). „Signal Transduction in Eclosion Hormone-induced Secretion of Ecdysis-triggering Hormone”. Journal of Biological Chemistry. 276 (27): 25136—25142. ISSN 0021-9258. doi:10.1074/jbc.m102421200. 
  5. ^ Oberhauser, Karen S. (septembar 2019). „Concerns that captive breeding affects the ability of monarch butterflies to migrate”. Nature (na jeziku: engleski). 573 (7775): 501—502. doi:10.1038/d41586-019-02644-y.