Izobraziteljna

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Izobraziteljna je jedno od bogosluženja dnevnog ciklusa u Pravoslavnoj crkvi, koje može i biti deo Liturgije, ili se obavlja odvojeno.[1] Obavlja se u nastavku časova – 6. časa kada je praznični dan, a u vreme Velike Četrdesetnice u nastavku 9. časa. Kao i ostala bogosluženja dnevnog kruga, i izobraziteljna je monaškog porekla. U parohijama se služi samo u toku Velike Četrdesetnice, sem subote i nedelje, u nastavku 9. časa i vezuje se za večernje.

Izobraziteljna predstavlja neku vrstu Liturgije bez sveštenika, odnosno govori se samo ono što pripada narodu. Vršena je u monaškim zajednicama kada je bio odsutan sveštenik, kao zamena za Svetu Liturgiju. Otuda i naziv „izobraziteljna“, što znači da izobražava, simvoliše, predstavlja Liturgiju, kao i za individualno pričešćivanje od pređeosvećenih darova. U starim rukopisima pominje se i kao „obred pričešća“. Smatra se da izobraziteljna predstavlja udvajanje Liturgije Pređeosvećenih Darova. Izobraziteljna je, sa svoje strane, izvršila uticaj na formiranje prvog dela Svete Liturgije, posebno svojim prvim delom, izobraziteljnim antifonima: 102. psalam, 145. psalam, Blaženstva. [2]

Izvori[uredi | uredi izvor]