Ilandža (slatinsko stanište)
Slatinsko stanište | |
---|---|
![]() | |
Lokacija | 25 km od Plandišta |
Država | ![]() |
Koordinate | 45° 10′ 06″ N 20° 55′ 06″ E / 45.16833° S; 20.91833° I |
Slatine u okolini sela Ilandža predstavljaju slatinska staništa, prirodno bogatstvo velike vrednosti. Ova staništa se nalaze na Direktivi o staništima Evropske unije kao staništa koja zahtevaju neodloživu i prioritetnu zaštitu zbog velike ugroženosti i ogromnih botaničkih vrednosti.
Slatine[uredi | uredi izvor]
Slatine ili slana zemljišta su zemljišta koja se nalaze pod uticajem alkalnih soli i u kojima je natrijum odlučujući faktor. Slatine su hidro-halogene tvorevine, i u njihovom stvaranju prva uloga pripada vodi i solima. Slatine su zemljišta koja su usled procesa zasoljavanja i alkalizacije, odnosno rasoljavanja i dealkalizacije, izmenila više ili manje svoje prvobitne osobine.
Položaj[uredi | uredi izvor]
Slatinska staništa se nalaze u okolini sela Ilandža. Margita je naselje u Srbiji u opštini Alibunar u Južnobanatskom okrugu.
Biljni svet[uredi | uredi izvor]
Od biljnog sveta zastupljene su stepske i slatinske vrste biljaka. Pod slatinskim biljkama podrazumevaju se halofitne vrste biljaka koje mogu da tolerišu uslove visoke koncentracije soli. To su zaštićene i strogo zaštićene vrste biljaka, kao što je Limonium gmelinii (slatinski cvet), Matricaria chamomilla (kamilica), Arthemisia santonicum (slatinski pelin)
Faktori ugrožavanja[uredi | uredi izvor]
Faktori koji mogu da ugroze ovo stanište su fragmentacija, marginalni uticaji, antropogeni uticaji i degradacija.
Što se tiče antropogenog uticaja, danas su na ovom prirodnom dobru sve raznovrsnije delatnosti koje direktno ili indirektno ugrožavaju opstanak prirodnih retkosti i ukupne prirodne vrednosti područja. Dobar deo prirodnih ekosistema čovek je do danas, postupno uništavao u cilju dobijanja poljoprivrednih površina. Predeo je narušen prvenstveno zbog podizanja zasada voćnjaka i vinograda, ređe i zbog njiva.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Kamilica
-
Slatinski pelin 1
-
Slatinski pelin 2
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Nadaždin, Bojana. Fauna stenica (Heteroptera, Insecta) stepskih i slatinskih staništa SRP „Selevenjske pustare” (master rad).