Pređi na sadržaj

Ilandža (slatinsko stanište)

Koordinate: 45° 10′ 06″ N 20° 55′ 06″ E / 45.16833° S; 20.91833° I / 45.16833; 20.91833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Slatinsko stanište
Ilandža (slatinsko stanište) na karti Srbije
Ilandža (slatinsko stanište)
Lokacija25 km od Plandišta
Država Srbija
Koordinate45° 10′ 06″ N 20° 55′ 06″ E / 45.16833° S; 20.91833° I / 45.16833; 20.91833

Slatine u okolini sela Ilandža predstavljaju slatinska staništa, prirodno bogatstvo velike vrednosti. Ova staništa se nalaze na Direktivi o staništima Evropske unije kao staništa koja zahtevaju neodloživu i prioritetnu zaštitu zbog velike ugroženosti i ogromnih botaničkih vrednosti.

Slatine[uredi | uredi izvor]

Slatine ili slana zemljišta su zemljišta koja se nalaze pod uticajem alkalnih soli i u kojima je natrijum odlučujući faktor. Slatine su hidro-halogene tvorevine, i u njihovom stvaranju prva uloga pripada vodi i solima. Slatine su zemljišta koja su usled procesa zasoljavanja i alkalizacije, odnosno rasoljavanja i dealkalizacije, izmenila više ili manje svoje prvobitne osobine.

Položaj[uredi | uredi izvor]

Slatinska staništa se nalaze u okolini sela Ilandža. Margita je naselje u Srbiji u opštini Alibunar u Južnobanatskom okrugu.

Biljni svet[uredi | uredi izvor]

Od biljnog sveta zastupljene su stepske i slatinske vrste biljaka. Pod slatinskim biljkama podrazumevaju se halofitne vrste biljaka koje mogu da tolerišu uslove visoke koncentracije soli. To su zaštićene i strogo zaštićene vrste biljaka, kao što je Limonium gmelinii (slatinski cvet), Matricaria chamomilla (kamilica), Arthemisia santonicum (slatinski pelin)

Faktori ugrožavanja[uredi | uredi izvor]

Faktori koji mogu da ugroze ovo stanište su fragmentacija, marginalni uticaji, antropogeni uticaji i degradacija.

Što se tiče antropogenog uticaja, danas su na ovom prirodnom dobru sve raznovrsnije delatnosti koje direktno ili indirektno ugrožavaju opstanak prirodnih retkosti i ukupne prirodne vrednosti područja. Dobar deo prirodnih ekosistema čovek je do danas, postupno uništavao u cilju dobijanja poljoprivrednih površina. Predeo je narušen prvenstveno zbog podizanja zasada voćnjaka i vinograda, ređe i zbog njiva.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Nadaždin, Bojana. Fauna stenica (Heteroptera, Insecta) stepskih i slatinskih staništa SRP „Selevenjske pustare” (master rad).