Pređi na sadržaj

Institut za javno zdravstvo Republike Srpske

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Naziv
Institut za javno zdravstvo Republike Srpske
Osnovan
1929.
Zemlja
 Republika Srpska
 Bosna i Hercegovina
Direktor
Sedište
Banja Luka
Adresa
Jovana Dučića 1

Institut za javno zdravstvo Republike Srpske je javna zdravstvena ustanova u sitemu zdravstva Republike Srpske čiji je obim rada i delatnost propisan Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Osnovana 1929. godine, ona je danas nosioca zajedničkih aktivnosti Instituta za javno zdravstvo RS, sa sa šest regionalnih centara i Institutom Banja Luka koji vrši sve aktivnosti regionalnog centra.

Organizacija[uredi | uredi izvor]

Unutrašnja organizacija Instituta u skladu je sa djelokrugom rada Instituta, čiji je glavni cilj obezbeđenja blagovremenoih, kvalitetnih i racionalnih oblika rada u okviru svoje delatnosti, i efikasnog rukovođenja organizacionim jedinicama Instituta.

U okviru Instituta postoje sledeće organizacione jedinice:

  • Institut u Banjaluci
  • Regionalni centar Doboj
  • Regionalni centar Zvornik
  • Regionalni centar Foča
  • Regionalni centar Istočno Sarajevo
  • Regionalni centar Trebinje

Institut u Banjaluci[uredi | uredi izvor]

Institut za javno zdravstvo Republike Srpske osnovan je 1929. godine, spajanjem Doma narodnog zdravlja i Samostalne bakteriološke stanice, kao prva savremeno koncipirana javnozdravstvena ustanova na ovom prostoru. Os svog osnivanja Institut je predano radio na zaštiti zdravlja stanovništva i tokom toga se menjao i kontinuirano osavremenjivao, tako da dans predstavlja zdravstvenu ustanovu čiji je obim rada i delatnosti propisan Zakonom o zdravstvenoj zaštiti Republike Srpske.[1]

Organizacija[uredi | uredi izvor]

Instituta u Banjaluci, sastoji se iz sledećih organizacionih jedinica:[1]

Organizaciona struktura Instituta
Organizaciona jedinica delkatnost
Uprava
Služba za opšte i pravne poslove Obavlja opšte, pravne i kadrovske poslove, i poslove iz oblasti informacionih tehnologija za potrebe Instituta.
Služba za ekonomsko-finansijske poslove Obavlja finansijsko-računovodstvene poslove, poslove ekonomike, plana i analize, te poslove istraživanja tržišta i nabavke za potrebe Instituta.
Služba za epidemiologiju Obavlja veliki broj delatnosti iz oblasti epidemiologije, od kojih su najznačajnije:
  • sprečavanje, subijanje, eliminacija, eradikacija i kontrola zaraznih bolesti prema Programu mera o zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti
  • kontinuirano prikupljanje i analiza epidemioloških podataka o poremećajima zdravlja i faktorima koji na to utiču,
  • nadzor nad zaraznim bolestima i organizovanje i sprovođenje epidemioloških ispitivanja
  • kontrola pojedinačnih slučajeva zaraznih bolesti,
  • aktivno i terensko ispitivanje prioritetnih zaraznih bolesti: dečije paralize, tetanusa, malih boginja, zaušnjaka, rubeole, tuberkuloze, bolesti koje se prenose polnim putem, gnojnog zapaljenja mozga, ujeda od strane besne ili na besnilo sumnjive životinje, virusnih hemoragičnih groznica i dr.
Služba za mikrobiologiju Obavlja dijagnostičke procedure iz oblasti medicinske mikrobiologije sa parazitologijom i sanitarne mikrobiologije, i bavi se nastavnom i naučno-istraživačkom delatnosti iz navedenih oblasti.
Služba za higijenu Obavlja specijalizovanu, preventivnu zdravstvenu zaštitu iz oblasti higijene.
Služba za sanitarnu hemiju Ova služba je akreditovana laboratorija za fizičko-hemijska ispitivanja prema BAS EN ISO/IEC 17025 i obavlja ispitivanja u svrhu ocjene kvaliteta, zdravstvene ispravnosti i bezbednosti u skladu sa važećim propisima.
Služba za socijalnu medicinu Bavi se organizacijom i ekonomikom zdravstva,
Centar za zaštitu od zračenja Osnovan je 2009. godine sa ciljem da vrši poslova sistematskog ispitivanja nivoa nejonizujućeg zračenja u životnoj sredini, i ispitivanje nivoa nejonizujućih zračenja u životnoj sredini.
Centar svoje aktivnosti obavlja u okviru četiri laboratorije:
  • Laboratorije za dozimetriju i kontrolu jonizujućeg zračenja,
  • Laboratorije za ličnu dozimetriju,
  • Laboratorije za radiohemiju
  • Laboratorije za nejonizujuće zračenje
Centar za razvoj zdravstvenog sistema i međunarodnu saradnju U okviru svojih delatnosti bavi se: <
  • istraživanjem i procenom potreba za zdravstvenim menadžmentom i treningom za zdravstveni menadžment,
  • uvođenja i evaluacije modernih metoda i tehnika menadžmenta u ustanovama i institucijama zdravstvenog sistema, <
  • planiranjaem i sprovođenjem sistemskih i operativnih istraživanja u oblasti zdravstva,
  • vrši diseminaciju rezultata istraživanja,
  • obezbjeđenja resursa za kontinuiranu edukaciju menadžera svih profila i nivoa u sistemu zdravstva,
  • drugeim poslovima vezanim za delatnosti iz delokruga rada Centra

Regionalni centar Doboj[uredi | uredi izvor]

Regionalni centar ja 1937. godine započeo rad u Doboju, u postojećoj zgradi Regionalnog centra Doboj JZU Institut za javno zdravstvo RS, kao Dom narodnog zdravlja. Sam objekat Doma sagrađen je uz pomoć Rokflerove fondacije zahvaljujući zalaganju dr Andrije Štampara pregaoca razvoja zdravstvene zaštite stanovništva cele predratne Jugoslavije.[2]

Centar u Doboju danas je visokospecijalizovana zdravstvena ustanova koja prati stanje zdravlja stanovništva, epidemiološku situaciju i higijenske prilike i preduzima mere za sprečavanje izvora širenja zaraznih bolesti, za otklanjanje štetnih faktora u životnoj sredini i za unapređenje zdravlja stanovništva.

Reforma zdravstvenog sistema koja se već nekoliko godina provodi u Republici Srpskoj, odvija se i na teritoriji dobojske regije, a uz stručnu podršku i pomoć Centra. Centar je bio inicijator promena, edukator, ali i subjekt koji je davao ocenu uspješnosti reformi, uz preporuke za unapređenje već postignutog. Poseban doprinos Centar je dao unapređenju rada primarne zdravstvene zaštite u Dobojskoj regiji.

Regionalni centar Zvornik[uredi | uredi izvor]

Regionalni centar Zvornik obavlja socijalno-medicinsku, higijensko-ekološku, epidemiološku i mikrobiološku zdravstvenu delatnost, na teritoriji Zvornika.[3]

Regionalni centar Foča[uredi | uredi izvor]

Regionalni centar Foča kao organizaciona jedinica Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske postoji od 1994. godine. Do tada je bio samostalna institucija koja je 1983. godine istupila iz Regionalnog medicinskog centra Foča, u okviru koga je do tada radila.[4]

Regionalni centar FOča je smešten na dve lokacije i to u Ulici Njegoševa bb i, u prostorijama bolničkih službi Foča Kliničkog centra Istočno Sarajevo.

Centar zapošljava 11 radnika: jednog lekara specijalistu mikrobiologije sa parazitologijom, jednog inžinjera poljoprivrede, dva radnik sa višom medicinskom školom, pet medicinskih tehničara, jednog ekonomskog tehničara i jednog NK radnika.

Regionalni centar Istočno Sarajevo[uredi | uredi izvor]

Regionalni centar Istočno Sarajevo je specijalizovana zdravstvena ustanova za unapređenje zdravlja i prevenciju bolesti. Centar prati i proučava zdravstveno stanje stanovništva, epidemiološku situaciju i higijenske prilike,i obavlja i druge poslove u skladu sa propisima iz oblasti zdravstvene zaštite.[5]

Formiran je 1993. godine u ratnom periodu na području Grbavice, u objektu Šumarskog fakulteta. Po Dejtonskom sporazumu izvršeno je dislociranja Centra u Lukavicu, tačnije u jedan od paviljona bivše kasarne „Čiča“, u kojoj da bi počeo sa radom bilapotrebna godina dana rada na adaptaciji prostora. Centar je osposobljen i počeo je da radi punim kapacitetom 1997. godine.

Područje delovanja Centra je Sarajevsko – romanijska regija sa opštinama Istočno Novo Sarajevo, Istočna Ilidža, Istočni Stari Grad, Pale, Trnovo, Sokolac, Han Pijesak i Rogatica.

Trenutno u Centaru radi 22 zaposlena radnika na neodređeno vreme u sledećim organizacionim odeljenjim službama:

  • Odeljenje za epidemiologiju
  • Odeljenje za higijenu
  • Odeljenje za socijalnu medicinu
  • Služba za mikrobiološke i hemijske analize
  • Odeljenje za zajedničke poslove

Regionalni centar Trebinje[uredi | uredi izvor]

Regionalni centar Trebinje, kao deo javne zdravstvene ustanove Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, u momentu osnivanja (1994.) nije raspolagao sopstvenim sredstvima (prostor i oprema), a zbog tadašnjih ratnih dejstava na području BiH nije mogao da ostvari svoju delatnost.

Ustanove započinje sa radom 1996. godine kada je obezbeđen neophodni prostor i opreme. Međutim tek početkom 1998. godine preko Izvršnog odbora opštine Trebinje obezbeđen je jedan ruinirani prostor koji se u zemljišnim knjigama vodio kao “Vunovlačara”, a koji se nalazi u sadašnjoj ulici Luka Ćelović (pod “Kršom”). U okviru integrisanog Projekta javnog zdravstva, čiji su implementatori bili “MEDICOS DEL MUNDO” i “ESCUALA ANDALUZA DE SALUD PUBLICA” , obezbeđena su sredstva i izvršeno renoviranje i adaptacija objekta, i 15. oktobra 1999. godine stvorene osnovne predpostavke za rad ove zdravstvene ustanove.[6]

U dogovoru sa Ministarstvom odbrane RS, 17. novembra 2005. godine, Regionalnom centru Trebinje ustupljen je na korištenje i prizemni deo ranijeg Vojno-medicinskog centra u kasarni “Luka Vukalović” u Trebinju, u koji su smeštene i ostale službe epidemiologije, higijene, socijalne medicine i zajedničke službe čime su stvoreni svi neophodni uslovi za puno funkcionisanje ove zdravstvene ustanove.

U Regionalnom centaru Trebinje, kao organizacionom delu Instituta za javno zdravstvo RS, zaposleno je ukupno 24 radnika: 9 sa visokim obrazovanjem (od čega 6 doktora medicine, 1 magistar hemijskih nauka, 1 dipl. inž. tehnologije i 1 dipl. ekonomista), 3 radnika sa višim medicinskim obrazovanjem, 9 radnika sa srednjim obrazovanjem (od čega 8 radnika medicinske struke i 1 radnik ostalih profila), 1 VKV radnik i 2 polukvalifikovana radnika.

U okviru svoje osnovne delatnosti Regionalni centar Trebinje obavlja i provodi poslove iz oblasti:

  • kliničke i sanitarne mikrobiologije,
  • sanitarne hemije,
  • epidemiologije,
  • higijene sa zaštitom životne sredine,
  • socijalne medicine.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „JZU Institut za javno zdravstvo RS”. www.phi.rs.ba. Pristupljeno 2020-11-13. 
  2. ^ „Regionalni centar Doboj, JZU Institut za javno zdravstvo RS”. www.phi.rs.ba. Pristupljeno 14. 11. 2020. 
  3. ^ „Regionalni centar Zvornik, JZU Institut za javno zdravstvo RS”. www.phi.rs.ba. Pristupljeno 14. 11. 2020. 
  4. ^ „Regionalni centar Foča, JZU Institut za javno zdravstvo RS”. phi.rs.ba. Pristupljeno 14. 11. 2020. 
  5. ^ „Regionalni centar Istočno Sarajevo, JZU Institut za javno zdravstvo RS”. www.phi.rs.ba. Pristupljeno 13. 11. 2020. 
  6. ^ „Regionalni centar Trebinje, JZU Institut za javno zdravstvo RS”. phi.rs.ba. Pristupljeno 14. 11. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]