Kaban (jezero)
| Kaban | |
|---|---|
 Jezero Kaban | |
| Lokacija | Tatarstan |
| Koordinate | 55° 46′ 30″ S; 49° 07′ 25″ I / 55.775° S; 49.1236° I |
| Otoke | Bulak (reka) |
| Zemlje basena | Rusija |
| Površina | 186 Ha km2 |
| Maks. dubina | 19 m m |
| Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi | |
Kaban je sistem jezera smeštenih u granicama grada Kazanja. Sastoji se od tri dela (jezera), koja se protežu od severa ka jugu (od centra prema jugu grada) i povezana su kanalima: Bliski (donji) Kaban, daleki (srednji) Kaban i gornji (Boriskovski) Kaban.
To je najveći jezerski sistem na tom području Tatarstana.
Ključne karakteristike[uredi | uredi izvor]
Jezera su se pojavila na mestu nekadašnjeg velikog zavoja reke Volge kao rezultat komplikacija u kraškim vrtačama. Prostire se na severu i jugu duž ivice visoke terase Volge. Razmena vode između Donjeg (Bliskog) i Dalekog (Srednjeg) jezera odvija se duž Botaničkog kanala (dužina - 750 m, širina - 100-120 m, dubina - 2-3 m), smešteno duž Zoološkog vrta u Kazanju.
Donji Kaban odvojen je od prirodnog kanala Bulak mostom kroz koji se voda povremeno pumpa iz jezera kako bi se regulisao nivo kanala.
Daleki (srednji) Kaban ima komunikaciju sa Volgom. Od njegovog južnog dela postoji Monastirski kanal, koji povezuje jezero sa zalivom Volge.
U području sela Otari, kanal je blokiran branom, kroz koju se voda pumpa uz pomoć pumpi do rezervoara Kuibiskev.
Gornji (Boriskovski) Kaban je zatvoreno vodno telo koje nema hidrološki sistem veze sa drugim jezerima: nivo vode u njemu je približno 2 m veći nego u Donjem i Dalekom (Srednjem) jezeru.
Ukupna površina jezerskog sistema je 186 hektara. Dužina Donjeg (Bliskog) i Dalekog (Srednjeg) jezera povezanih kanalom je 5575 m, Gornjeg (Boriskovskog) - 1030 m. Najveća dubina je 19,0 m (Srednji Kaban)
Pre izgradnje i punjenja rezervoara Kuibiskev, jezera su bila povezana kanalima sa rekama Volga i Kazanka. Kako bi se izbeglo povećanje nivoa vode u jezerima zbog punjenja rezervoara, kanali su blokirani branama. Trenutno Kaban pripada delimično regulisanim vodnim telima, režim njegovog nivoa se uglavnom održava na nivou od 51,5 m abs. h. Višak vode ispumpavaju crpne stanice u Volgu. [1]
Ekološki status[uredi | uredi izvor]
Jezera su milenijumima zadržala svoju prirodnu čistoću, obilnu ribom.
U 16. veku gradske zgrade počele su da se približavaju Donjem Kabanu. Sredinom 18. veka obale su bile u potpunosti izgrađene stambenim naseljima.
U drugoj polovini 19. veka na obalama jezera započela je intenzivna industrijska gradnja. Svi odvodi su pali u Donji (Blizu) vepar, a voda je postala neprikladna za piće.
Do druge polovine 1970-ih, riba je nestala u Donjem (Srednjem) Kabanu, a gotovo svi bentoski beskičmenjaci su izumrli. Kao rezultat mera za poboljšanje zdravlja sprovedenih u prvoj polovini 1980-ih, ekološko stanje jezera se nešto popravilo: koncentracija zagađivača se smanjila, pojavila se riba.
Trenutno na jezerima žive patke, galebovi, ribe i druge male vodene životinje.<ref> LETOPISЬ GORODSKOGO TRANSPORTA KAZANI
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Gorškova A. T., Urbanova O. N., Minullina A. A., Valetdinov A. R., Ionova Ю. S., Semanov D. A., HARAKTERISTIKA SOVREMENNOGO SOSTOЯNIЯ OZER KABAN PO DANNЫM BATIMETRIČESKIH SЪEMOK h[ttps://cyberleninka.ru/article/v/harakteristika-sovremennogo-sostoyaniya-ozer-kaban-po-dannym-batimetricheskih-semok] Institut problem эkologii i nedropolьzovaniя AN RT.