Pređi na sadržaj

Kapa roga

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kapa roga je predstavlja vrstu ženskog oglavlja, odnosno kape.

Bila je nošena širom teritorije Srbije, kao i kod drugih naroda u raznim varijantama i oblicima. Ranije je zabeleženo da se nastanak ovih kapa vezuje sa kultom plodnosti. One su bile pravljene sa jednim ili dva roga i predstavljaju jednu od najstarijih ženskih oglavlja i mogu se pratiti od pre naše ere pa čak do danas. [1]

Izgled i nošenje[uredi | uredi izvor]

Joakimu Vujiću su putovanja po Srbiji 1826. godine probudila interesovanja za odevanje naroda pogotovo ženskih oglavlja. On je kapu rogu opisao kao kape koje sa zadnje strane imaju venčiće od para priljubljene uz kapu koje zveče i ljuljaju se dok devojka hoda. Svuda okolo je opšivena velikim resama okićene parama koje se takođe ljuljaju i zveče dok vise dole niz bikulje, a na prednjoj strani je dosta raširena.[2]

Kada je reč o mestima gde se nosila, smatra se da se prenela iz Osata u Azbukovicu. Ovakva oglavlja u vidu jednoroge i dvoroge kape su zadržana u mnogim delovima naše zemlje i u širem prostranstvu. Bila je poznata, kako je primetio Ćirko Truhelka i u nošnji maloazijskih Frižana. Takođe su sa ovom kapom prikazani Dačani na Trajanovom stubu. Kako su arheološki nalazi utvrdili, ova vrsta kapa je bila rasprostranjena i kod Istočnih Slovena. Mogla se naći i u narodnim nošnjama Hrvata, Makedonaca i Vlaha. Kod Šokača u Baranji dvoroga kapa se i danas može naći. [2]

Po svojoj nameni često se dovodi u vezu sa sličnim oglavljima poput smiljevca, tarpoša i konđe.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bjeladinović, Jasna (1979). „Srpska nošnja u Ibarskom Kolašinu, Štavici i u okolini Novog Pazara”. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu. XXXXIII: 57—118. 
  2. ^ a b Bjeladinović, Jasna (2011). Narodne nošnje u XIX i XX veku. Srbija i susedne zemlje. Beograd: Etnografski muzej u Beogradu. str. 55.