Pređi na sadržaj

Karađorđeva ulica u Valjevu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gradski trg
Fontana ispred Gradske kuće

Karađorđeva ulica u Valjevu je glavna gradska ulica. U njoj se nalazi glavni gradski trg, Gradska kuća – Gradska uprava, Osnovni i Okružni sud u Valjevu, glavna Pošta, Matična biblioteka, sedište kolubarskog upravnog okruga, rekontruisana zgrada Doma Vojske, gradski park sa prelepom fontanom u samom centru grada, osnovna i srednja škola, Robna kuća, veliki broj stambenih zgrada, banaka, ugostiteljskih objekata, butika i drugih prodavnica.[1]

Formiranje ulice

[uredi | uredi izvor]
Spomenik proti Matiji Nenadoviću

Prosecana je u dva maha, prvi put oko 1830. godine, kada je ondašnje Praviteljstvo poslalo člana Sovjeta Milosava Peruničića da „reguliše” Valjevo. Tada je ova ulica prosečena od današnje Biblioteke i Okružnog suda pa do Jadra i onda se zvala Srećkovića sokak, zbog imanja Aksentija Srećkovića, koje se u većem delu nalazilo na tom prostoru.

Drugi put ta je ulica prosečena od Okružnog suda do Dabića kapije, koja se nalazila otprilike, gde je danas Medicinska škola. I onda se zvala Beogradska ulica. To prosecanje izvršio je inženjer Stevan Đuričić po uputstvima ondašnjeg „Kluba dvanajestorice”, otprilike polovinom 19. veka.

Rekonstrukcije

[uredi | uredi izvor]

Kasnije se Karađorđeva ulica dužinski udvostručila i u srednjem delu višestruko proširila. Produžena je prema Brđanima, do sadašnje Ulice Radničke i na suprotnoj strani sve do „Krušika”. Nastankom naselja „Oslobodioci Valjeva”, osamdesetih godina 20. veka, ona je sa te donje (istočne) strane skraćena sve do raskrsnice sa Uzun Mirkovom ulicom. Proširenje je, pak, najpre učinjeno šezdesetih godina u delu između Sinđelićeve i doskorašnje Žikice Jovanovića ulice, gradnjom na južnoj strani stambenih zgrada koje nose broj 84 i njemu susedne cifre. Tim zdanjima Karađorđeva se sasvim približila Čika Ljubinoj ulici.

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Izvori

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Karađorđeva ulica”. Turistička organizacija Valjevo. Arhivirano iz originala 04. 11. 2016. g. Pristupljeno 29. 1. 2017. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]