Kongres na Korintskoj prevlaci

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kongres na Korintskoj prevlaci održan je 481. godine pre nove ere za vreme Grčko-persijskih ratova sa ciljem stvaranja zajedničke politike protiv persijskog cara Kserksa.

Uvod[uredi | uredi izvor]

Darijev pohod na Grčku završen je neuspehom u bici kod Maratona 490. p. n. e. On, međutim, ne odustaje od svog nastojanja da proširi granice carstva na zapad, već započinje sa pripremama za novi, još veći pohod. U tome su ga sprečili ustanci u Egiptu i Vavilonu koji su izbili neposredno pred njegovu smrt. Darije umire 485. godine p. n. e., a gušenje ustanaka završio je njegov sin i naslednik Kserks. Ponovo uspostavivši vlast u carstvu, Kserks je nastavio sa pripremama za rat sa Grcima. Pripreme su trajale tri godine. Protiv Grčke je opremljena najveća flota do tada viđena. Suočeni sa zajedničkom opasnošću, Grci su prekinuli sa svim međusobnim sukobima i sklopili zajednički savez protiv Persije.

Kongres[uredi | uredi izvor]

U tu svrhu održan je kongres na korintskoj prevlaci. Sparta je predsedavala kongresom koji je sazvan radi rešavanja ratnog sukoba između Atine i Egine koju je Atina optužila da sarađuje sa Persijom. Taj sukob rešen je mirovnim sporazumom. Jedinstvo između Sparte i Atine bilo je mnogo teže postići. Sparta je insistirala da vrhovna komanda bude predata kralju Leonidi što Atinjani odlučno odbijaju. Kandidaturu sirakuškog tiranina Gelona odbila su oba polisa. Na kraju je sklopljen kompromis koga je predložio atinski državnik Temistokle. Atina je pristala da svoju flotu stavi pod vrhovnu komandu spartanskog admirala. Temistoklovim kompromisom sklopljen je savez između dva najjača grčka polisa. Međutim, zaplašeni Kserksovom ogromnom flotom, nisu svi polisi pristali da uđu u savez. Neke je Kserks potkupio. Teba i Tesalija odbile su da se suprodstave Persijancima, a Kreta se proglasila neutralnom.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Stara Grčka - V. V. Struve i D. P. Kalistov, Book&Marso, 2006