Pređi na sadržaj

Konzervacija javnih bronzanih skulptura

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pobednik, rad vajara Ivana Meštrovića

Konzervacija javnih bronzanih skulptura je aktivnost posvećena očuvanju, zaštiti, te održavanju javnih, u otvorenom prostoru postavljenih bronzanih skulptura.

Problemi vezani za bronzane skulpture na otvorenom

[uredi | uredi izvor]
16-minutni dokumentarni video posvećen projektu očuvanja skulpture Henri Mura Knife Edge Two Piece.

Postoji čitav niz uticaja koje sredina ima na bronzane skulpture. Kako različita mesta na kojima su postavljeni radovi, uključujući različite uslove okoline, procedure odabrane za rad na jednom mestu možda neće biti efektivne na drugom mestu. Prema tome, restaurator konzervatora mora uzeti u obzir sve faktore koji utiču na konkretni spomenik. Pre svega se tu radi o vlažnosti vazduha, temperaturi, ultra ljubičastim zracima, te eventualnoj blizini mora, ali i zagađenosti vazduha i u blizini spomenika prisutnim životinjskim i biljnim svetom. Ako se na primer radi o fontani, u obzir treba uzeti i kvalitet vode koja zaleva istu — dali se radi o tvrdoj ili mekoj vodi, te dali je ista alkalna ili kisela. Takođe važna je i dostupnost skulpture dodirivanju od strane prolaznika, kao i može li se na skulpturu popeti ili ne.

Prema Kiperu, za bronzanu skulpturu je posebno štetna i kisela kiša. Njena su glavna komponenta sulfidi, odnosno sumporna kiselina, oboje vrlo štetno deluju na patinu i površinu metala.

Uslovi okoline kojima je predmet izložen mogu biti uzrok različitih efekata. Pre svega misli se tu na crne inkrustacije ili bele praškaste nakupine, koje mogu uticati na percepciju prirodne plavo zelene patine. Ako se ne uklone, ovi problemi mogu izazvati raspadanje metala i formiranje mikroskopskih rovova u bronzi.

Bronzane fontane

[uredi | uredi izvor]

U ovom slučaju elementi zaštite su od posebne važnosti jer konstantan kontakt sa vodom posebno pogoduje čitavom nizu korozijskih procesa. Dakle, debljina i broj zaštitnih premaza ovde je uglavnom veći nego u drugim javnim spomenicima. U obzir treba obavezno uzeti i kvalitet vode koja natapa bronzu, kako tvrdoću iste tako i pH vrednost . Postoji mogućnost da voda stvara bele prevlake, koje dužim delovanjem postaju sve deblje te ih je potrebno periodično uklanjati. Provera stanja te periodično održavanje u ovom slučaju dakle moraju biti znatno češći nego kod drugih tipova javne bronzane plastike.

Stari i zastareli metodi konzervacije

[uredi | uredi izvor]

U kasnom 19. i ranom 20. veku najčešće se u svrhu čišćenja arheoloških bronzi koristilo hemijske ili elektorhemijske metode. Najčešća je bila lokalna aplikacija ili potapanje čitavog predmeta u hemikaliju ili elektrolit. Obično su ovi postupci za posledicu imali potpuno uklanjanje korozionih produkata, odnosno predmeti su čišćeni do čiste metalne površine. Isto se može reći i za relativno donedavno rado izvođeno peskarenje. Površine tretirane peskarenjem više su ličile na kamen peščanik nego na metal.

Savremene metode očuvanja

[uredi | uredi izvor]

Uspostavljanje uslova

[uredi | uredi izvor]

Pre bilo kakve intervencije, potrebno je detaljno definisati trenutno stanje subjekta. Prethodno uključuje uvid u prethodno izvedene zahvate, izradu detaljne fotografske dokumentacije, određenje stepena strukturalnog integriteta, konsultovanje autora (ako se radi o živućem autoru) odnosno vlasnika dela, kao i definisanje potrebnog zahvata, te eneventualno ispitivanje novih ili raznorodnih postupaka.

U skladu sa V. Naude i G. Vharton, 4 su osnovna stepena utvrđivanja stanja objekta, koji oni zovu „Outdoor Sculpture Condition Survei”, odnosno Izveštaj o stanju skulpture na otvorenom.

  1. Tehnički opis i definisanje stanja . Pomenuto pak pretpostavlja identifikaciju materijala, određenje načina izrade, određenje stanja površine, te procenu strukturalnog integriteta objekta, kao i eventualnog ranijeg održavanja. Napomene o posledicama rutinskog održavanja, popravki ili intervencije su takođe važne informacije.
  2. Preporuke za održavanje. Mora se bazirati na saznanju o istoriji objekta, njegovom stanju i lokaciji, o raspoloživosti vlasnika i relativnim potrebama objekta u kontekstu čitave kolekcije. Preporuke za održavanje treba da uključe rutinsku negu i periodične intervencije.
  3. Određivanje prioriteta u dizajnu. Konzervator to određuje na osnovu sakupljenih tehničkih informacija. Ove prioritete treba vratiti u odnos sa istorijskom umetnošću i prioritetima prikupljanja sredstava za projekat.
  4. Određivanje potrebnih resursa. Cena radova u skladu sa različitim opcijama mora biti izražena bilo kroz novčanu vrednost odnosno broj sati potrebnih za izvođenje zahvata (kako konzervatora, tehničara, te drugih stručnjaka) . Ovo je posebno važno ako radovi neće biti izvedeni odmah. Sve u svemu, treba uključiti i cenu opreme i potrošnog materijala.

Čišćenje, uklanjanje slojeva korozije i drugih depozita

[uredi | uredi izvor]

Ručno

[uredi | uredi izvor]

Mehaničko uklanjanje korozionih slojeva i nečistoća, najčešće uz korišćenje skalpela, četkica od staklenih vlakana ili žice još uvek predstavlja klasičan način rada na javnoj bronzanoj plastici. Dodatno se još može kombinovati sa zagrevanjem ili rastvaračima, a kod finijeg rada isti se može vršiti uz primenu povećala ili stereomikroskopa sa niskim povećanjem.

Komprimovani vodeni mlaz

[uredi | uredi izvor]

Ova često korišćena metoda podrazumeva upotrebu mlazne vode kao glavnog načina rada. Sistemi specijalno dizajnirani za ovu svrhu su razvijeni u svetu, uključujući i mogućnost dodavanja abraziva u vodeni mlaz.

Upotreba lasera ​​za rad na javnoj bronzi je sada uobičajena u svetu. Nakon više od 30 godina ispitivanja laser se može preporučiti kao najpouzdaniji, najbrži i najprecizniji alat za uklanjanje neželjenih korozionih slojeva i nečistoće sa istorijskih objakata od metala. cena uređaja je još uvek za naše uslove visoka (engleska firma Linton prodaje sistem za čišćenje laserom za 20 700 funti sterlinga).

Peskarenje sa staklenim perlama

[uredi | uredi izvor]

Iako znatno pouzdanije od jako kritikovanog korišćenja običnog peska ili korunda i ovaj način rada nosi sa sobom i određene opasnosti po predmet te ga se nikako ne može preporučiti za rad na javnoj bronzanoj plastici.

Peskarenje pomoću orahove ljuske

[uredi | uredi izvor]

Za razliku od prethodne ova metoda se može preporučiti za rad na čišćenju bronzanih skulptura. Osim orahove ljuske može se koristiti i mlevene kukuruzne klipove te plastični granulat.

Peskarenje sa suvim ledom

[uredi | uredi izvor]

Ova relativmo nova metoda takođe se može koristiti, normalno isključivo od strane odgovarajuće obučenih osoba, kao i primeren nadzor radova.

Peskarenje pomoću natrijum bikarbonata

[uredi | uredi izvor]

Takođe se može koristiti sa sistematskim nadzorom radova.

Zbrinjavanje i održavanje javne bronzane skulpture — opšte napomene

[uredi | uredi izvor]

Korake neophodne za javne bronzane skulpture, kojima prethodi provera stanja spomenika, najbolje je provesti barem 2 puta godišnje, uz nadzor isključivo školovanih ili državno sertifikovanih konzervatora restauratora metala:

  1. Očistite površinu čistom vodom. U ovom radu odmah identifikujte područja na kojima se voda sakuplja, i tretirajte ih u daljem postupku uz posebnu pažnju.
  2. Napravite nejonski sapun u vodi (odnos u zavisnosti od tipa!), Ne u metalnoj posudi. Prati kružnim pokretima, četkom od meke dlake, uz povremeno ispiranje, sve dok ne dobijemo površinu čistu od nečistoće, ostataka ptičjeg izmeta, te drugih eventualno prisutnih materija.
  3. Izbegavajte da objekat temeljito isušite. Proces se može ubrzati korišćenjem papirnih salveta ili pločica i niti.
  4. Dodati odabrane paste voska, sve u tankom i ravnom sloju. Površina može biti prethodno ugrejana gasnim gorionikom ili bolje pištoljem na vrući vazduh (nipošto ne pregrejati površinu, može doći do neželjene promene boje!).
  5. Nakon što se vosak ohladi i osuši, očistite ga do željenog sjaja pomoću pamučne tkanine. Na manjim površinama možemo koristiti četke.
  6. Ako želite ponoviti korake 4 i 5 dok se metal ne pokrije na voskom.
  7. Umesto voska mogu se koristiti i lakovi, možemo izdvojiti Incralac, lak razvijen za zaštitu bakarnih legura na bazi Paraloida B 44 , te Ormocer lakove, koji su trenutno još uvek u fazi ispitivanja (još nije rešeno pitanje reverzibilnosti i efekta na boju i sjaj tretirane površine).

Dodatna literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Branch,L. Bronze Behaving Badly: Principles of Bronze Conservation,London 2020.
  • Outdoor Metallic Sculpture from the XIXth to the Beginning of the XXth Century: Identification, Conservation, Restoration. Paris, France. 4th-5th December 2014. ICOMOS France, Paris. 2014. ISBN 978-2-905430-18-2. str. 154—162.
  • Considine, Brian B. (2010). Conserving Outdoor Sculpture: The Stark Collection at the Getty Center. Los Angeles, CA: The Getty Conservation Institute
  • Scott, David A. (2002). Copper and Bronze in Art: Corrosion, Colorants, Conservation. Los Angeles, CA: The Getty Conservation Institute
  • Kipper, Patrick V. . The Care of Bronze Sculpture: Recommended Maintenance Programs for the Collector. Loveland, CO. . Path Publications. 1996. ISBN 978-0-9647269-1-8. 
  • GULLMAN Jan, TÖRNBLOM Mille, Bronze sculpture : its making and unmaking, a study of outdoor bronze sculpture conservation, Stockholm, Riksantikvarieämbetet, 1994, 185 p. (Collection Konserveringstekniska studier, n° 8) 8° S III — 5 ; 8° S III — 6
  • Naudé, Virginia N. (1993). Guide to the Maintenance of Outdoor Sculpture. Washington, D. C.: American Institute for Conservation of Historic and Artistic Works.
  • Drayman-Weisser, Terry ed. Dialogue 89 — The Conservation of Bronze Sculpture in the Outdoor Environment: A Dialogue Among Conservators, Curators, Environmental Scientists and Corrosion Engineers (Johns Hopkins University, Baltimore, MD). Houston, TX: National Association of Corrosion Engineers, 1992.
  • Baboian, Robert, E. Blaine Cliver, and E. Lawrence Bellante, eds. The Statue of Liberty Restoration — (Proceedings of The Statue of Liberty — Today for Tomorrow Conference in New York). Houston, Texas: National Association of Corrosion Engineers, 1990.

Књиге на језицима осим енглеског

[uredi | uredi izvor]
  • Salvi, A. Meteo e metalli. Conservazione e restauro delle sculture al aperto. Dal Perseo all arte contemporanea, Firenca 2007.
  • Meissner, B.; Doktor, A.; Mach, M. Bronze und Galvanoplastik-Geschichte-Materialanalyse-Restaurierung, Dresden 2000.(online)
  • Mach, M. Metallrestaurierung/Metal Restoration, Muenchen 1997.(online)
  • Letardi, P.; Trentin, I.; Cutugno, G. Monumenti in bronzo all'aperto. Esperienze di conservazione e confronto, Genova 2004.

Периодика

[uredi | uredi izvor]
  • A. W. Ruff, and W. T. Chase. „Practical Aspects of Using Walnut Shells for Cleaning Outdoor Sculpture” and „Successful Use of Soft Abrasives (Walnut Shells) for Cleaning Outdoor Bronze Sculpture by Air Jets”. Association for Preservation Technology Bulletin 25.3/4 (1994):70-76.
  • Weil, Phoebe D. „The Conservation of Outdoor Bronze Sculpture: A Review of Modern Theory and Practice”, in Brown, B. Floyd, et al. Corrosion and Metal Artifacts — A Dialogue Between Conservators and Archaeologists and Corrosion Scientists: Gaithersburg, MD, Washington, D. C.: National Bureau of Standards, 1977.
  • Smith, R. and A. Beale. 1986. An Evaluation of the effectiveness of various Plastic and wax coatings in Protecting Outdoor Bronze Sculpture exposed to Acid Rain, A Progress report. In Conservation of Metal Statuary and Architectural Decoration in Open-Air Exposure. Rome:ICCOM. 99-124.
  • Sturman, Shelley, Julie Unruh, and Helen Spande. Maintenance of Outdoor Sculpture: An Annotated Bibliography. Washington, DC: National Institute for the Conservation of Cultural Property (now Heritage Preservation) 1996.
  • Veloz, Nicolas F. „Development and Implementation of a New Method of Wax Application for Outdoor Sculpture Using Airless Sprayer”. Objects Specialty Group Postprints: (AIC, Norfolk, Virginia).compilers Virginia Greene and John Griswold. Washington, DC: The American Institute for Conservation, 1996.23-33.
  • Roemich, Hannelore, ed. New Conservation Methods for Outdoor Bronze Sculptures, EUR 16637 EN, Directorate-General XII, Science, Research and Development. Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities, 1996.
  • Robbiola, Luc, Christian Fiaud, and Stephane Pennec. „New Model of Outdoor Bronze Corrosion and Its Implications for Conservation”. ICOM Committee for Conservation Tenth Triennial Meeting, Washington, DC, 22-27 August 1993; Preprints: Washington, DC. ed. Janet Bridgland. Paris: ICOM Committee for Conservation, 1993. 796—802.
  • Naylor, Andrew. „Modern Conservation of Outdoor Bronze Sculpture”. Monuments and the Millennium: Proceedings of a Joint Conference Organized by English Heritage and the United Kingdom Institute for Conservation: London: English Heritage, 2000. 91-96.
  • Merk-Gould, L, R. Herskovitz and C. Wilson. „Field tests on removing corrosion from outdoor bronze sculptures using medium pressure water.” Journal of the American Institute for Conservation 37.2, (1998).
  • Lins, Andrew, and Tracy Power. „The Corrosion of Bronze Monuments in Polluted Urban Sites: A Report on the Stability of Copper Mineral Species at Different pH Levels”. Ancient and Historic Metals: Conservation and Scientific Research. Eds. David A. Podany Jerry Consadine Brian B. Scott. Marina del Rey, CA: J. Paul Getty Museum and the Getty Conservation Institute, 1993, 119-52.
  • Brostoff, L. B. and E. R. de la Rie. 1997. Research into protective coating system for outdoor sculpture and ornamentation. članak u METAL 95, Semur enAuxios, France, ed. I.D. MacLeod, S.L.Pennec and L. Robbiola. James & James Ltd. str.242-244.
  • Koller, Johann, and Ursula Baumer. „Organische Überzüge Auf Metallen. Teil 2, Wachse Und Emulsionen (Organic Coatings on Metals. Part 2; Waxes and Emulsions)”. Arbeitsblatter Fur Restauratoren. Gruppe 19. Naturwissenschaftliche Untersuchungen 33.2 (2000): 227-41.
  • M. Marabelli, G. D'Ercoli. „Protective coating systems for outdoor sculpture: weathering tests in marine environment”, presented in the international symposium: „Exposure 2001”, 7-10 November, 2001 at the Institut fur Restaurierung, Hildesheim, Germany.
  • A. Beccaria, M. Marabelli, G. D'Ercoli. „Characterization of bronze corrosion and protection by contact probe measurements”, presentado en el congreso mundial del ICOM-CC Grupo de trabajo de metal: „Metal 2001”, 2-6 abril, 2001 a la Universidad de Chile, Santiago de Chile, Chile.
  • Bierwagen, G, T. J. Shedlosky and K. Stanek. 2002. Developing and Testing a New Generation of Protective Coatings for Outdoor Bronze Sculpture. 2002 Athens Conference on Coatings Science and Technology, Vouliagmeni (Athens), Greece, Institute of Materials Science. Accepted for publication in Progress of Organic Coatings.
  • M.P. Casaletto, C. Cirrincione, A. Privitera, V. Basilissi A Sustainable Approach to the Conservation of Bronze Artworks by Smart Nanostructured Coatings,članak u METAL 2016,New Delhi 2017,Conference Preceedings
  • B.A. Dajnowski, J. Marczak, A. Sarzyński, M. Strzelec, J.L. Mass, A. Lins, S.I. Shah, R. Murray,T.P. Beebe Jr, Z. Voras Creating Laser Patinas on Copper Alloys: Origins of Colors and Their Implications on Copper Alloys,članak u METAL 2016,New Delhi 2017,Conference Preceedings
  • W.A. Mohamed, M.M. Rifai, N.A.A. Ghany, M.S. Elmetwaly Testing Coating Systems for Bare and Patinated Outdoor Bronze Sculptures,članak u METAL 2016,New Delhi 2017,Conference Preceedings
  • D.A. Jáuregui-Gónzalez, M. López-Arriaga, F.J. Rodríguez-Gómez, J. Contreras-Vargas Influence of the Application and Preparation of Wax Coatings Artificially Patined Bronze Surfaces,članak u METAL 2016,New Delhi 2017,Conference Preceedings
  • A. Texier, A. Azéma, M. Bouichou, J. Legendre, C. Bottineau The Vendôme Column: Restoration of a Monumental Bronze in Paris,članak u METAL 2016,New Delhi 2017,Conference Preceedings
  • M. Albini, C. Chiavari, E. Bernardi, C. Martini, L. Mathys, P. Letardi, E. Joseph Influence of Outdoor Bronze Alloying Elements on the Performances of a Biological Treatment,članak u METAL 2016,New Delhi 2017,Conference Preceedings
  • M. Aufray, F. Aymard, M. Babnik, A. Balbo, F. Benetti, E. Bernardi, M.C. Bignozzi, C. Chiavari, M.-L. Desse,J. Esvan, N. Gartner, V. Grassi, C. Josse, B. Kamšek, M. Kete, T. Koršič, T. Kosec, L. Marchin, C. Martini,G. Masi, C. Monticelli, D. Perez, L. Robbiola, L. Škrlep, W. Sperotto, L. Valente, F. Zanotto B-IMPACT: A New Project for the Development of Eco-Friendly Non-Hazardous Protective Coatings for Outdoor Bronzes,članak u METAL 2016,New Delhi 2017,Conference Proceedings

Спољашње везе

[uredi | uredi izvor]
  1. Care of outdoor bronze sculptures Архивирано на сајту Wayback Machine (3. januar 2015)
  2. Care and Handling of Bronze Objects
  3. Annual Maintenance Programs for Outdoor Sculpture
  4. Development and Testing of Organic Coatings for the Protection of Outdoor Bronze Sculpture from Air-Pollutant Enhanced Corrosion — Year (2001—09) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. oktobar 2017)