Korisnik:Anastasija.c/pesak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Broć
Naučna klasifikacija uredi
Carstvo: Plantae
Kladus: Tracheophytes
Kladus: Angiospermae
Kladus: Eudicotidae
Kladus: Asterids
Red: Gentianales
Porodica: Rubiaceae
Rod: Galium
Vrsta:
G. aparine
Binomno ime
Galium aparine
Sinonimi[1]
  • Aparine hispida Moench nom. illeg.
  • Aparine vulgaris Hill
  • Asperula aparine (L.) Besser nom. illeg.
  • Asterophyllum aparine (L.) Schimp. & Spenn.
  • Crucianella purpurea Wulff ex Steud.
  • Galion aparinum (L.) St.-Lag.
  • Galium aculeatissimum Kit. ex Kanitz
  • Galium adhaerens Gilib. nom. inval.
  • Galium asperum Honck. nom. illeg.
  • Galium australe Reiche nom. illeg.
  • Galium charoides Rusby
  • Galium chilense Hook.f.
  • Galium chonosense Clos nom. illeg.
  • Galium hispidum Willd.
  • Galium horridum Eckl. & Zeyh. nom. illeg.
  • Galium intermedium Mérat nom. illeg.
  • Galium lappaceum Salisb. nom. illeg.
  • Galium larecajense Wernham
  • Galium parviflorum Maxim. nom. illeg.
  • Galium pseudoaparine Griseb.
  • Galium scaberrimum Vahl ex Hornem.
  • Galium segetum K.Koch
  • Galium tenerrimum Schur
  • Galium uliginosum Thunb. nom. illeg.
  • Galium uncinatum Gray
  • Rubia aparine (L.) Baill.

Broć, lepljiva broćika ili prilepača (lat. Galium aparine) jednogodišnja je biljka iz porodice Rubiaceae.[2][3]

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Latinsko ime roda Galium potiče od grčke riječi „gala“ što znači mleko, jer su se ove biljke koristile za zgrušavanje mleka. Ime vrste aparine potiče od grčke reči „apairo“ što znači prihvaćam, jer se biljka veoma lako prilepi za odeću.[3]

Opis[uredi | uredi izvor]

Jednogodišnja biljka, dugačka 30-150 centimetara. Stabiljka je polegla ili puzi, granata, oštro četvorouglasta. Često je okriljena po ivicama, a na čvorovima je zadebljala i poseduje krute dlake. Stabljika po ivicama poseduje bodljice savijene na dole pomoću kojih prijanja za podlogu. Listovi biljke su klinasto lancetasti i njih 6-9 je raspoređeno u pršljenu. Široki su 3-8 milimetara, tupoliki ali sa bodljicom na vrhu. Goli su, mada gornja strana lista ponekad može imati bodljice. Po obodu i srednjem nervu listova nalaze se unazad savijene bodljice. Casti su cimozne i pazušne, sa malo cvetova. Cvetne drške nisu savijene za vreme plodonošenja. Krunica cveta je bela ili zelenkasto bela, prenika oko 2 milimetra. Krunični režnjevi su šiljati. Plodići su dugački 4-7 milimetara, loptasti i gusto pokriveni sa kukasto savijenim čekinjama.[4]

Broć (Gallium aparine)

Rasprostranjenje i stanište[uredi | uredi izvor]

Nastanjuje skoro celu Evropu, Aziju, a uneta je i u Severnu i Južnu Ameriku. Smatra se sekundarsnim kosmopolitom sa evroazijskim poreklom. U Srbiji je rasprostranjena. Raste po oranicama, pored puteva, u živim ogradama, oko kuća, po zidinama, utrinama, livadama i šumama. [4]

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Od značajnih supstanci u svom hemijskom sastavu poseduje eterično ulje, flavonoide, saponine, tanine i organske kiseline. Upotrebljava se cela biljka u cvatu, bez korena, i to kao čaj, tinktura, prašak, kupka ili u vidu lekovite masti. Smatra se da smiruje grčeve, pospešuje znojenje i mokrenje, te da dobro deluje kod nervnih bolesti i nervoze. Osim navedenog, koristi se i kod probavnih smetnji, upale bešike ili bubrega, žutice. Spolja se koristi kod oteklih limfnih žlezda, osipa, lišaja i gnojnih promena kože.[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „The Plant List: A Working List of All Plant Species”. Pristupljeno 20. 6. 2015. 
  2. ^ „Galium aparine L. — The Plant List”. www.theplantlist.org. Pristupljeno 2022-10-18. 
  3. ^ a b „Ljepljiva broćika (Galium aparine)”. Plantea (na jeziku: hrvatski). 2015-02-01. Pristupljeno 2022-10-18. 
  4. ^ a b Josifović, Mladen (1970). Flora SR Srbije I. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti, Odeljenje prirodno-matematičkih nauka.
  5. ^ Wiesmann, U. N.; DiDonato, S.; Herschkowitz, N. N. (1975-10-27). „Effect of chloroquine on cultured fibroblasts: release of lysosomal hydrolases and inhibition of their uptake”. Biochemical and Biophysical Research Communications. 66 (4): 1338—1343. ISSN 1090-2104. PMID 4. doi:10.1016/0006-291x(75)90506-9.