Korisnik:Lili jam91/pesak
Rubina[uredi | uredi izvor]
Rubina ili košulja bila je jedna od osnovnih i neizostavnih delova srpske narodne nošnje, kod muškaraca i žena. Izrađivana je od domaćeg kudeljnog, lanenog i pamučnog platna.
Izgled[uredi | uredi izvor]
Kod žena rubina je dugačka košulja u dužini do članaka, dok je u muškoj narodnoj nošnji ona dosta kraća i dosezala je do ispod kolena.
Ženska rubina kojena je izjedna, od pet bezova. Prednji deo i poleđina krojeni su iz po dva beza, a peti se rezao u kline koji su se umetli ispod pazuha. Zbog umetnutih klinova košulju nazivaju i klinara i klinčara. Svaki rukav krojen je od po jednog beza. Oko vrata je kolir, a na ramenima su poramenice. Razrez na grudima je ukrašen sitnim porubima karnerićima ispod kojih je prišivena traka opašajčić od istog platna od čega je izgrađena i košulja. Preko rubine se opasivao tanki vuneni pojas.
Posle prvog svetskog rata ovaj deo narodne nošnje je izobičajen, pa se mesto nje nosi oždrelje sa skutima.
U muškoj narodnoj nošnji, rubina je bilo do ispod kolena i nošena je preko gaća. Preko nje se opasivao vuneni pojas, dok su imućniji opasivali silav. Preko košulje nosio se gunjić bez rukava i gunj sa rukavima.
Praznične rubine bile su ukrašene vezenim vegetbilnim ornamentima po ivici kolira i rukava. Osim vezom, rukavi i sastavi košulje ukrašavani su belom čipkom. Neke košulje šile su se u kline, sa kragnom oko vrata i jakama (manžetnama) po dnu rukava.