Korisnik:Nikolaglisic/pesak
Građa kopita[uredi | uredi izvor]
Anatomska građa[uredi | uredi izvor]
Kopito je distalni deo ekstremiteta, kojeg čine: treći članak trećeg prsta(kopitna kost), deo drugog članka trećeg prsta(krunska kost),
kopitni zglob, ligamenti, tetive, krvne žile i kopitne hrskavice. Kopito u užem smislu predstavlja kožnu tvorevinu građenu iz dva dela: vezivnotkivni deo, epitelni deo.
Histološka građa[uredi | uredi izvor]
Spoljašnji sloj[uredi | uredi izvor]
Prekriva krunski rub, širi se na postrane delove, građen od meke, cevaste, nepigmentisane rožine.
Središnji sloj[uredi | uredi izvor]
Čine ga rožne cevčice, paralelan je sa spoljašnjim slojem.
Unutrašnji tj. listićasti sloj[uredi | uredi izvor]
Ima 600 listića prvog reda(primarni), građeni od nepigmentisane rožine.
Oblici konjskog kopita[uredi | uredi izvor]
Oblik kopita je od velike važnosti jer od njega zavisi upotrebna vrednost konja. Oblik kopita zavisi od:rase( laki i toplokrvni konji imaju uža kopita, hladnokrvni konji imaju šira, pljosnata, puna kopita),nege, potkivanja(nepravilno potkivanje može dovesti do nepravilnih kopita i promena u hodu konja),vrste terena na kome konj radi(kameni i peskovit teren).
Nega kopita[uredi | uredi izvor]
Čišćenje i nega kopita je posebno važan deo svakodnevne nege konja, i počinje u najranijem uzrastu žderbeta. Kod ždrebeta kopita brzo rastu a rožina postaje sve čvršća, pravilnom negom se potpomaže pravilno oblikovanje kopita i eventualno ispravljanje nepravilnosti u hodu. Kako bi se kopito odraslih konja zaštitilo od povreda i kako bi se konj koristio za sport ili fizički rad mora se potkovati.