Pređi na sadržaj

Korisnik:Petar202/pesak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Galski bogovi II-I vek p.n.e

Po Juliju Cezaru „ izuzetno religiozan narod“, Gali obožavaju veliki broj bogova, čiju je ulogu i spone koje ih povezuju ponekad teško odrediti. Počev od II veka pre nove ere pojavljuju se potpuno originalni likovi tih bogova. Osobenost tih božanstava je u kombinaciji antropomorfizma i životinjskih osobina – bikovskih ili  jelenjih rogova, velikih zašiljenih ušiju.

         Sucel („Čvrsti pljesak“) predstavljen kao starac duge brade, maše batom duge drške, što je možda značilo da je on bog zaštitnik zanatlija. Taranis („Grom“) u jednoj ruci drži točak koji simbolizuje sunce, a u drugoj munju kojom maše. Čivije na njegovim ramenimabez sumnje predstavljaju sevanje. Cernunos, koji sedi kao krojač, na glavi nosi rogove jelena. Esus, obučen u kratku radnu tuniku, obara drvo. Postoje i ženska božanstva. Epona, koja poput amazonke sedi na konju i drži rog izobilja, zaštitnica je jahača. Boginje majke (matrone na latinskom), kojih ima dve ili tri, u sedećem su položaju i u krilu deže korpu punu voća ili mladunce.

Većina ovih bogova je predstavljena na stubu Lutecijinih mornara, građevini podignutoj za vreme vladavine Tiberija (14-37. g.p.n.e.). U pripovesti o Galskom ratu (58 g.p.n.e. – 52. g.p.n.e.) Julije Cezar izjednačava većinu galskih bogova sa bogovima rimskog panteona, što se potom potvrđuje u rimskoj Galiji, gde je kult keltskih božanstava opstao pod imenom jednog rimskog boga. S druge strane, Jupiter galsko-rimskih gradova nosi i točak i spirale, obeležja Taranisa.

Bog Taranis

Prepoznatljiv po svojim atributima (točak, obruč oko ramena i munja), keltski Taranis je asimilovan u Jupitera, čuju kosu i bradu i sam nisi. Mesto pod imenom „La Šatele“, bluzu Sen Dizijea (Gornja Marna), I v.n.e.[1]


Ovaj članak je deo projekta Viki-školarac u OŠ "Jovan Sterija Popović" u Beogradu.
Datum unosa: maj - jun 2019.
Vikipedijanci: Ova grupa učenika će pisati članke na podstranicama, gde će ostati do kraja perioda unosa i ocenjivanja.
Pozovamo vas da pomognete učenicima i date im smernice tokom izrade.
  1. ^ Izvor:str 231 Larousse Drevne civilizacije, priredila Katrin Sal