Pređi na sadržaj

Korisnik:Sofija2001/pesak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Li Džen (general-major)[uredi | uredi izvor]

Li Džen (kin. 李贞, pin: Li Zhen; Liujang, Hunan, februar 1980 - 11. mart 1990) bila je general-major Narodnooslobodilačke armije

李贞
Lični podaci
Nadimak旦妹子 (dan meizi)
Datum rođenjafebruar 1908.
Mesto rođenjaLiujang, Hunan,
Datum smrti11. mart 1990.
Zanimanjevojnik
Porodica
SupružniciGu Tijenšun (1924-1928, razvedeni)

Džang Ćilong (1932-193?, razvedeni)

Gan Sići (1935-1964)
RoditeljiLi Gvangtijen

Kine i supruga generala Gana Sićija. Bila je član izvršnog odbora na Prvom i Drugom kongresu Saveza žena Kine, stalni član na Trećem i Četvrtom kongresu Saveza žena Kine, član stalnog odbora Petog nacionalnog narodnog kongresa, kao i član Centralne komisije savetnika KPK.

Život[uredi | uredi izvor]

Rođena u seoskoj porodici, u selu Sijaobanćijao, udala se sa samo šest godina. Kada je Kineska nacionalna revolucija uzela maha 1926. godine, Li je počela da učestvuje u društvenim aktivnostima. Početkom 1927. godine priključila se Komunističkoj partiji Kine, a kada je Mao Cedung iste godine predvodio Ustanak jesenje žetve i napao Liujang, odlučila je da se priključi vojsci. Krajem godine se pridružila gerilskim jedinicama Liudonga, koje su organizovali Vang Šoudao i Džang Ćilong.[1] Kasnije je bila politički komesar ženske lige Crvene armije na pograničnoj oblasti između Hunana i Đangsija. Kao podpredsednik organizacionog odeljenja političke uprave Drugog fronta Crvene armije, učestvovala je u Dugom maršu. Nakon toga, imenovana je za direktorku ženske vojne škole Osme rute. Tokom Drugog kineskog građanskog rata, preuzela je ulogu generalnog sekretara u političkom odeljenju vojnog regiona Đingsui i Severozapadnog vojnog regiona[2]. Ona je 1951. godine postala generalni sekretar u političkom odeljenju Narodne dobrovoljačke armije, dok je 1953. godine obavljala dužnosti direktora sektora u političkom odeljenju protivvazduhoplovne odbrane Centralnog vojnog komiteta. Iste godine je dobila čin general-majora i tako postala prva žena među generalima koji su učestvovali u osnivanju Narodne Republike Kine[3]. Nakon toga, postala je zamenik javnog tužioca Vojnog tužilaštva Narodnooslobodilačke armije Kine, dok je 1975. godine služila kao savetnik u njenom političkom odeljenju. 1988. godine je odlikovana ordenom Crvene zvezde za svoje zasluge.

Bila je zamenik delegata na Sedmom nacionalnom kongresu KPK, delegat na Osmom nacionalnom kongresu, a posebno je pozvana da kao delegat prisustvuje Trinaestom nacionalnom kongresu. Bila je član Dvanaestog centralnog savetodavnog odbora, zamenik delegata na prva tri zasedanja Nacionalnog narodnog kongresa, kao i član stalnog odbora na njegovom petom zasedanju. Bila je član Prvog nacionalnog odbora Kineske narodne politikološke konferencije, član izvršnog odbora na Prvom i Drugom kongresu Saveza žena Kine, dok je na Trećem i Četvrtom bila član stalnog odbora.

Dela[uredi | uredi izvor]

Li Džen je napisala svoju autobiografiju pod nazivom „Autobiografija heroine“, koja je objavljena u novembru 1988. godine u izdanju Narodne izdavačke kuće Đangsi. Ona u njoj deli svoja iskustva i sećanja na život i odrastanje pre početka Dugog marša.

Porodica[uredi | uredi izvor]

Li Džen je bila šesto dete u porodici. Kada je napunila šest godina, postala je snaja porodice Gu, dok se sa šesnaest godina zvanično venčala sa suprugom Guom Tijenšunom. Pošto je 1928. godine postala meta Nacionalističke vlasti, njen suprug ju je napustio. Uz odobrenje organizacije, 1932. godine se udala za Džanga Ćilonga, ali su nedugo zatim bili primorani da se razvedu. Ponovo se udala 1935. godine, za čoveka po imenu Gan Sići. Tokom Dugog marša, Li Džen je imala prevremeni porođaj i rodila je njihovog jedinog sina, ali je to dete umrlo mlado.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ 吴, 志菲 (27. 09. 2012). „李贞:从童养媳到开国将军”. 人民网. Arhivirano iz originala 08. 07. 2015. g. 
  2. ^ „李贞:上将丈夫少将妻 开国第一位女将军”. 千龙网. 28. 04. 2012. Arhivirano iz originala 09. 07. 2015. g. 
  3. ^ „李贞:开国第一位女将军”. 新华网. 28. 04. 2012. Arhivirano iz originala 22. 05. 2017. g. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Veb stranica[uredi | uredi izvor]