Pređi na sadržaj

Longin Korjažemski

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Longin Korjažemski
Lični podaci
Datum smrti10 februar 1540.
Mesto smrtiKorjažemski Nikolajevski manastir, Korjažma, Arhangelьska oblast,
Svetovni podaci
Kanonizacija2018. od strane Ruska pravoslavna crkva
Praznik10 febuar i 16 oktobar

Longin Korjažemski - prepodobni svetitelj Ruske pravoslavne crkve[1]; osnivač Korjažemsko Nikolajevskog manastira[2].

Biografija[uredi | uredi izvor]

U prvoj polovini 16. veka podvizavao se u Pavlo-Obnorskom manastiru, gde je otišao kao mlad, i uživao posebno poštovanje bratije, i kasnije kao iskusan starešina u monaškom životu. Izbegavajući ljudsku slavu i opterećen mnoštvom ljui u manastirskom konaku, on se, zajedno sa svojim prijateljem, monahom Korniljevskog manastira Simonom Soiginskim, udaljavao na obalu reke Korjažemke u gustoj šumi, petnaestak kilometara od Soljvičegodska; ovde su, posekli deo šume i iskrčili mesto, podigli malu keliju i kapelu i prepustili se monaškim podvizima, hraneći se trudom svojih ruku.

Ali blaženi Simon ubrzo ostavi svog prijatelja i povuče se na reku Sojgu, 60 versta od Korjažeme. Ubrzo se vest o Longinu proširila širom okoline, i malo po malo bratija je počela da se okuplja oko njega, želeći da podele sa njim trudove pustinjačkog života, i tako je nastao manastir Korjažemsk, a sam Longin je postao njegov prvi iguman. Podigao je hram u ime Svetog Nikolaja Čudotvorca, trpezariju i druge neophodne prostorije[3].

Monah Longin nije dugo živeo u novosagrađenom manastiru: upokojio se u dubokoj starosti 10. februara 1540. godine kod arhiepiskopa rostovskog Dositeja i sahranjen je, prema njegovom testamentu, „kod tremskih stepenica“[4].

Godine 1557, na insistiranje guvernera Ustjuga, kneza Vladimira, kovčeg monaha Loggina, koji je izlečio guvernera od teške bolesti, prenet je u novi grob blizu severnog zida hrama. 9. maja 1665. godine, umesto drvene Nikoljske crkve, koju je podigao monah Loggin, po nalogu i o trošku episkopa Vjatskog i Velikopermskog Aleksandra, podignuta je kamena Blagoveštenska crkva sa kapelom u ime Sv. osnovao i osvetio isti Preosvećeni 1671. godine.

Unutar crkve, blizu severnog zida, sada se nalazilo grobno mesto monaha Loggina, a iznad njega je sagrađena grobnica, kojoj je, ukazom Vologodske duhovne konzistorije od 25. februara 1821. godine, dozvoljeno da bude ukrašena pozlaćenim rezbarijama, a na pristojnim mestima sa slikama i ovenčana baldahinom. Episkop vologdski i ustjuški Onisifor (Borovik) je dozvolio da se umesto parastosa monahu odsluži moleban.

Dana 18. marta 1872. godine, nakon demontiranja oronule Blagoveštenske crkve, svetinja Svetog Logina je premeštena u toplu Spasku crkvu i postavljena blizu njenog severnog zida iza leve pevnice. Službu Svetom Logginu sastavio je Episkop Vjatski i Velikopermski Aleksandar. Godine 1863. Korjažemski manastir je pripisan Solvičegodskom Vvedenskom manastiru, ali je 1896. godine stekao samostalnost u upravljanju uvođenjem povelje Sveto-Uspenskog Sarovskog skita.

2018. godine Longin Korjažemski je uvršten u Sabor Arhangelskih Svetih[5].

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Prepodobnый Longin Korяžemskiй”. www.kotlas-eparhia.ru. Pristupljeno 2024-06-07. 
  2. ^ „Nikolo-Korяžemskiй mužskoй monastыrь”. www.temples.ru. Pristupljeno 2024-06-07. 
  3. ^ Polosa, S.V. (2022), English-Russian thematic dictionary, OOO «GEOTAR-Media» Publishing Group, str. 1—144, Pristupljeno 2024-06-07 
  4. ^ „LONGIN KORЯŽEMSKIЙ - Drevo”. drevo-info.ru (na jeziku: ruski). Pristupljeno 2024-06-07. 
  5. ^ „Patriarh Kirill utverdil prazdnovanie Sobora svяtыh Arhangelьskoй mitropolii”. arh-eparhia.ru (na jeziku: ruski). Pristupljeno 2024-06-07.