Marginalna vrednost
![]() | Ovom članku potrebni su dodatni izvori zbog proverljivosti. |
![]() | Ovaj članak možda zahteva čišćenje i/ili prerađivanje kako bi se zadovoljili standardi kvaliteta Vikipedije. Problem: Nedostaju kategorije ili unutrašnje veze, prisutne su pravopisne i gramatičke greške, tekst nije razlomljen na odeljke i slično. |
Marginalna vrednost je
- vrednost koja važi pod određenim uslovima,
- promena vrednosti povezana sa određenom promenom neke zavisne promenljive, ili
- [kada se osnovne vrednosti kvantifikuju] odnos promene zavisne promenljive u odnosu na nezavisnu.
(Ovaj treći slučaj je zapravo poseban slučaj drugog).
U slučaju diferencijabilnosti, graničnoj vrednosti, marginalna promena je matematički diferencijal, ili odgovarajuća tačka. Ova značenja termina "marginalni" su posebno česta u ekonomiji, i nastaju koncipiranjem ograničenja kao granice ili kao margine .[1] Vrste graničnih vrednosti najčešćih u ekonomskoj analizi su one koje se odnose na promenu jedinica resursa i, u klasičnoj ekonomiji, one povezane sa infinitezimalnim promenama. Marginalne vrednosti povezane sa jedinicama se uzimaju u obzir jer se mnogo odluka donosi po jedinici, i marginalizam objašnjava jediničnu cenu pojmovima takvih marginalnih vrednosti. Standardna ekonomija koristi infinitezimalne vrednosti kod većine analiza zbog matematičke jednostavnosti.
Količinski koncept[uredi | uredi izvor]
Pretpostavimo funkcionalnu vezu
Diskretne promene[uredi | uredi izvor]
Ako se vrednost diskretno promeni iz u dok ostale nezavisne promenljive ostaju nepromenjene, onda je marginalna vrednost promene kod jednaka
i “marginalna vrednost” od se može odnositi na
ili
Primer[uredi | uredi izvor]
Ako bi se nečiji prihod povećao sa $50000 na $55000, a onda reagovao tako što bi godišnje kupovao 3 bureta amontilada umesto 2, onda bi
- marginalno povećanje zarade bilo $5000
- marginalni efekat na kupovinu amontilada bio jedno bure, odnosno jedno bure na $5000.
Infinitezimalne marginalne vrednosti[uredi | uredi izvor]
Ako bi se uzmele u obzir infinitezimalne vrednosti, onda bi marginalna vrednost bila , i “marginalna vrednost” bi se odnosila na
(Za linearnu funkciju , marginalna vrednost će jednostavno biti koeficijent od (u ovom slučaju, ) i to se neće menjati kad se menja. Međutim, u slučaju ne-linearnih funkcija, npr. , marginalna vrednost od biće različita za različite vrednosti .)
Primer[uredi | uredi izvor]
Pretpostavimo da je u nekoj ekonomiji ukupna potrošnja približno jednaka
gde je
Onda je marginalna sklonost potrošnji
Pogledati takođe[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Wicksteed, Philip Henry; The Common Sense of Political Economy (1910),] Bk I Ch 2 and elsewhere.