Merćep-komitski

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Merćep-komitski
Avion Merćep-komitski
Opšte
Dimenzije
Masa
Pogon
Prvi letmaj 1912.
Početak proizvodnje1912.
Uveden u upotrebu1912.
Povučen iz upotrebe1912.
Statusneaktivan
Prvi korisnikKraljevina Srbija
Broj primeraka1 + 3
Dužina9,00
Razmah krila10,00
Visina3,10
Površina krila20,00
Prazan280
Normalna poletna400
Klipno-elisni motor1 х Anzani 3 cilindara
Snaga1 x 35 kW

Merćep — komitski je izviđački avion koji je Merćep napravio po porudžbini komita iz Srbije. Bio je jednomotorni jednosed, sa jednim krilom, koje je sa donje strane bilo ojačano drvenom rešetkom. Uzdužno upravljanje avionom se izvodilo vitoperenjem krajeva krila spojenih sajlom za upravljački sistem.[1].

Projektovanje i razvoj[uredi | uredi izvor]

Avion Merćep-komitski na Banjici 1912.

Radionica za izradu aviona Mihajla Merćepa iz Zagreba je dobila prvu narudžbinu za izradu aviona krajem 1911. godine. Naručioci su bili beogradski student Dragiša Stojadinović, bankarski činovnik Milivoje Jovanović i poznati komita Jovan Todorović.

Pomenuti naručioci, inače komite, su još početkom 1911. godine došli na ideju da nabave jedan avion koji bi bio podrška komitskim akcijama protiv Turaka u Staroj Srbiji. Zato su prvo kupili od Rudolfa Simona.[2]havarisani motor Anzani od 45 KS (35 kW) i poslali ga u Beč na popravku, a zatim za 6.000 dinara od Merćepa naručili avion sistema Blerio. Koncepcija aviona je bila slična kao i kod aviona Blerio, jednokrilni avion sa jednim motorom i vučnom elisom a upravljanje deformacijom krila.

Tehnički opis[uredi | uredi izvor]

Trup je pravougaonog poprečnog preseka, učvršćen zategama. Iznad prednjeg dela, ispred kabine se nalazio rezervoar goriva i maziva, koji je napajao motor gravitacionim sistemom. Kabina je skromno opremljena, sa volanom za upravljanje i komandom za rad motora smeštenom na desnoj gornjoj uzdužnici trupa. Iznad kabine se nalazi piramidalna konstrukcija za koju su vezane utege. Oplata je platnena sa vešto aerodinamički rešenim prelazom na repne površine.

Krilo je dvoramenjačno, sa platnenom oplatom. Sa donje strane je ojačano drvenom rešetkom. Uzdužno upravljanje avionom se izvodilo vitoperenjem krajeva krila spojenih sajlom za upravljački sistem sa volanom. Repna konstrukciju klasično izvedena sa dvodelnim trouglastim kormilom pravca, jednim iznad i jednim ispod vertikalne repne površine.

Stajni trap: Glavne noge stajnog trapa su drvene konstrukcije, sa dve skije, za koje je vezana osovina točkova, i na kojima su se nalazili gumeni amortizeri. Zadnji noga je s drljačom, takođe s gumenim amortizerom.

Operativna upotreba[uredi | uredi izvor]

Avion, Merćep - Komitski, je isporučen početkom maja 1912. godine kada su ga Merćep, njegov pilot i dva pomoćnika sklopili na Banjici, gde je bio zakazan i javni let. Kako je bilo veliko interesovanje za prvi srpski avion, na letelištu se sakupilo mnogo Beograđana.

Tada je došlo do nesporazuma, jer je Merćepov pilot Dragutin Novak iz nekog razloga odbio da poleti. Da ne bi razočarao publiku Stojadinović, koji do tada nikada nije leteo avionom, ušao je u avion, naredio da se startuje motor i počeo nekontrolisano da rula po livadi. Uspeo je da izbegne tribinu sa publikom, sruši kinooperatera, izbegne bagremar i hangar i sjuri se u potok. Tom prilikom je avion neznatno oštećen, pa je smešten u hangar na Banjici. Vremenom krovna konstrukcija hangara je popustila i uništila Merćepov avion.

Korisnici[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 23. 10. 2014. g. Pristupljeno 18. 10. 2014. 
  2. ^ Autor:Dragan Šaler članak objavljen na sajtu: http://www.vazduhoplovnetradicijesrbije.rs/index.php/istorija/154-mercep-komitski Arhivirano na sajtu Wayback Machine (23. oktobar 2014)]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Janić, Čedomir; Petrović, Ognjan (2010). Vek avijacije u Srbiji 1910-2010, 225 značajnih letelica. Beograd: Aerokomunikacije. ISBN 978-86-913973-0-2. 
  • Janić, Čedomir (2008—2009). Godišnjak srpskog vazduhoplovstva. Beograd: Aerokomunikacije. 
  • S. Mikić; Istorija jugoslovenskog vazduhoplovstva, Št. D. Gregorić, Beograd,1933.
  • Janić, Čedomir; Petrović, Ognjan (2011). Kratka istorija vazduhoplovstva u Srbiji. Beograd: Aerokomunikacije. ISBN 978-86-913973-1-9. 
  • Janić, Čedomir (2003), Vek avijacije - [ilustrovana hronologija]. Beočin: Efekt 1. (COBISS)
  • Vujović, Vojislav (1993). Srpska avijatika 1912-1918. Beograd: Muzej jugoslovenskog vazduhoplovstva. ISBN 978-86-901403-1-2. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]