Pređi na sadržaj

Mesečeve libracije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mesečeve libracije

U astronomiji, Mesečeve libracije su pojave koje omogućavaju da posmatrač sa Zemlje vidi više od 50% Mesečeve površine. Usled libracija Mesec prividno menja veličinu.

Zbog izjednačavanja dužine trajanja Mesečeve rotacije i revolucije, sa Zemlje se vidi samo jedna strana Meseca, odnosno 50%. Zahvaljujući libracijama moguće je videti još oko 4% površine Meseca oko polova. Postoji više vrsta libracija.

Horizontalna libracija[uredi | uredi izvor]

Ova vrsta libracija nastaje zato što se Mesec oko Zemlje ne kreće po pravilnoj kružnoj orbiti, već po eliptičnoj. Usled eliptičnog kretanja tela njegova brzina se menja. Kada je Mesec najbliži Zemlji, odnosno kada je u perigeju, njegova brzina je najveća, a kada je najdalje od Zemlje, odnosno u apogeju, njegova brzina je najmanja. Kako je brzina Mesečeve rotacije konstantna, dolazi do ne izjednačavanja brzina i prividne rotacije za posmatrača sa Zemlje, usled čega se otkriva deo površine Meseca. Da bi se ispunio ciklus jedne horizontalne libracije potrebno je vreme dva uzastopna prolaska Meseca kroz perihel, odnosno jedan anomalistički mesec.

Vertikalna libracija[uredi | uredi izvor]

Vertikalna libracija nastaje kao posledica nagnutosti Mesečeve ose rotacije u odnosu na normalu ravni njegove orbite. Posmatrač sa Zemlje u različitim vremenskim trenucima može da vidi deo tamne strane Meseca oko severnog Mesečevog pola. Da bi se ispunila vertikalna libracija potrebno je vreme dva uzastopna prolaska Meseca kroz čvor, odnosno jedan drakonički mesec.

Dnevna i fizička libracija[uredi | uredi izvor]

Ove dve vrste libracija manje su značajne jer otkrivaju dosta mali deo mračne strane Meseca. Dnevna libracija nastaje zbog promene položaja posmatrača na Zemlji u odnosu na Mesec usled Zemljine rotacije. To znači da Mesec za posmatrača na Zemlji nije isti na početku i na kraju večeri.

Fizička libracija nastaje usled nutacije Mesečeve ose rotacije, odnosno njenog kolebanja.

Izvori[uredi | uredi izvor]