Pređi na sadržaj

Mikeleti

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mikelet

Mikeleti je naziv najpre za španske najamnike sa južnih Pirineja koje u 17. veku uzimaju u službu baskijski gradovi radi održavanja unutrašnje bezbednosti. Ime su dobili po katalonskom komandantu Mikeletu iz Praca. U Francusko-holandsko-španskom ratu jedinice mikeleta, vične gerilskom ratovanju, uspešno odolevaju snagama Luja XIV. Za borbu protiv mikeleta, Francuzi formiraju poseban puk. Kasnije general Fridrih Šonber organizuje 12 četa brđana koje takođe naziva mikeletima. Oni su postali sinonim za borce koji dejsvuju u pozadini protivnika primenjujući taktiku prepada, zasede, udara po komunikacijama, napada na transporte, konvoje i sl. Organizuje ih i Napoleon Bonaparta u pohodu na Španiju 1808-9. godine da bi se suprotstavio španskoj gerili. Kao gradska milicija, mikeleti nestaju u Španiji 1877. godine, a poslednji put se pojavljuju u Karlističkim ratovima 1875. i 1886. godine.

Izvori[uredi | uredi izvor]