Most Vasko da Gama

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Most Vasko da Gama, Lisabon
Most Vasko da Gama, Lisabon
Most Vasko da Gama, pogled iz aviona

Most Vasko da Gama je most preko reke Težo u Lisabonu, Portugal. Nalazi se u oblasti Velikog Lisabona (Lisabon sa prigratskim naseljima). To je najduži most u Evropskoj uniji (uključujući i vijadukte), drugi po dužini u Evropi, posle Krimskog mosta, i osmi u svetu. Građen je kako bi izdržao zemljotes jak barem kao katastrofalni zemljotres iz 1755. godine koji je uništio gotovo ceo grad, dakle magnitude potresa 7,1 po Rihterovoj skali. Izgrađen je da bi se smanjili saobraćajni tokovi na mostu 25. april i da bi se eliminisala potreba za prolazak kroz centar Lisabona prilikom odvijanja saobraćaja između severnih i južnih delova zemlje. Izgradnja mosta je započela u februaru 1995. godine, a završena je tri godine kasnije. Most je svečano otvoren 29. marta 1998. godine, dva meseca pre otvaranja Svetske izložbe koja je proslavila 500. godišnjicu otkrića morskog puta Vaska da Game od Evrope do Indije. U to vreme posebna pažnja posvećena je uticaju izgradnje mosta na životnu sredinu s obzirom da most prelazi preko prirodnog parka ušća reke Težo koje je važno područje Evrope za hranjenje i gnežđenje vodenih ptica. Na otvaranju mosta služena je fejžoada – ručak poslužen za 17000 gostiju upisan u Ginisovu knjigu svetskih rekorda.

Opis[uredi | uredi izvor]

Most Vasko da Gama ima šest saobraćajnih traka sa ograničenjem brzine na 120 km/h, isto kao na auto-putevima, osim na jednoj deonici koja je ograničena na 100 km/h. Tokom vetrovitih, kišovitih i maglovitih dana brzina je ograničena na 90 km/h. Broj saobraćajnih traka biće uvećan na 8 kada promet vozila dostigne dnevni prosek od 52000 vozila.

Deonice mosta i pristupnog puta:

  1. Severni pristupni putevi: 945m
  2. Severni vijadukt: 488 m                                                                      
  3. Ekspo vijadukt: 672 m
  4. Glavni most: glavni raspon - 420 m, bočni rasponi - 203m, svaki ukupne dužine 829m, cementni stubovi: 150 m visoki, slobodna visina za plovidbu pri visokoj plimi 45m.
  5. Centralni vijadukt 6351km, 80 montažnih delova dužine 78m, 81 stub dubine do 95m, visina od 14 – 30m.
  6. Južni vijadukt: 3825km, 45 m sekcija, 84 sekcije, 85 stubova.                                                         
  7. Južni pristupni putevi: 3895km, obuhvata naplatnu rampu 18 kapija i dva servisna područja.

Izgradnja i cena[uredi | uredi izvor]

Projekat vredan 1.1 milijardu dolara podeljen je na četiri dela, a svaki je izgradila druga kompanija. Nadgledanje radova vršio je nezavisni konzorcijum. Na projektu je radilo istovremeno do 3300 radnika, za šta je bilo potrebno 18 meseci pripreme i 18 meseci izgradnje. Most je izgrađen od privatnog kapitala konzorcijuma Lusoponte koji ima pravo da ubira putarinu prvih 40 godina na oba mosta u Lisabonu. Udeo u kapitalu Lusopontea je 50.4% portugalskih kompanija, 24.8% francuskih i 24.8% britanskih. Očekivani životni vek mosta je 120 godina budući da je prjektovan da izdrži jačinu vetra od 250 km/h i da izdrži zemljotres 4.5 puta jači od istorijskog zemljotresa u Lisabonu iz 1755. godine. Najdublji potporni stubovi prečnika do 2,2 m spušteni su do 95 m ispod nivoa mora. Zbog brige o životnoj sredini proširen je vijadukt na levoj obali, dalje ka unutrašnjosti kako bi se sačuvale močvare ispod mosta. Takođe, stubovi svetiljki na mostu nagnuti su prema unutra kako ne bi bacali svetlost na reku ispod.

Putarina[uredi | uredi izvor]

Saobraćaj u pravcu severa (ka Lisabonu) se naplaćuje dok je putovanje ka jugu besplatno. Putarina se naplaćuje preko naplatne rampe koja se nalazi na južnoj obali reke Težo u blizini grada Montijo. Od 2020. godine putarina za putnička vozila iznosi 2.85 evra i 12.20 za teretna vozila.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]