Napoleon Šarl Bonaparta

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Napoleon Šarl Bonaparta
Lični podaci
Puno imeNapoleon Šarl Bonaparta
Datum rođenja(1802-10-10)10. oktobar 1802.
Mesto rođenjaPariz, Prva francuska republika (Konzulat)
Datum smrti5. maj 1807.(1807-05-05) (4 god.)
Mesto smrtiHag, Kraljevstvo Holandija
GrobSent Lu la Foret
Porodica
RoditeljiLuj Bonaparta
Hortenzija Boarne
DinastijaDinastija Bonaparta
Prethodnik
NaslednikLuj II Bonaparta

Napoleon Šarl Luj (franc. Napoléon Louis Charles Bonaparte; 10. oktobar 1802 – 5. maj 1807.) je bio francuski princ, sin Luja Bonaparte i Hortenzije Boarne.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Napoleon Šarl je bio najstariji sin Luja Bonaparte i Hortenzije Boarne. Rođen je 1802. godine u Parizu. Deda mu je bio Karlo Bonaparta, otac čuvenog Napoleona Bonaparte, strica Napoleona Šarla. Majka mu je bila ćerka Žozefine Boarne iz prvog braka sa Alesandreom Boarneom, pogubljenom od strane Maksimilijana Robespjera tokom revolucionarnog terora. Napoleon Šarl je imao dvojicu braće: Napoleona Luja Bonapartu i Napoleona Šarla Luja Bonapartu, poznatijeg kao Napoleon III. Nakon osnivanja Francuskog carstva, od 18. maja 1804. godine do svoje smrti, dečak je smatran za naslednika prestola. Napoleon tada nije imao dece te je 4, 5. i 6. član novog ustava predviđao da:

  • Član 4: Francuski car može da usvoji decu ili unuke svoje braće ukoliko sam nema muškog potomka. Oni se smatraju direktnim naslednicima cara. Ukoliko se Napoleonu rodi sin nakon usvajanja, usvojeno dete gubi nasledna prava.
  • Član 5: U odsustvu prirodnog ili usvojenog naslednika, carsko dostojanstvo prelazi na Žozefa Bonapartu i njegove prirodne potomke po pravilu primogeniture.
  • Član 6: U slučaju smrti Napoleona i Žozefa, carsko dostojanstvo prelazi na Luja i njegove prirodne potomke po načelu primogeniture.

Najstariji Napoleonov brat, Žozef, je tada imao samo dve ćerke. Napoleon Šarl Bonaparta je u skladu sa 4. i 6. članom ustava postao prestolonaslednik. Učestvovao je 2. decembra 1804. godine na ceremoniji krunisanja Napoleona za cara. Njegov portret nalazi se na čuvenoj slici Žaka-Luja Davida, završenom novembra 1807. godine, samo nekoliko meseci posle smrti deteta. Napoleonov otac je 1806. godine postao kralj Holandije. Državu je osnovao Napoleon Bonaparta kome je smetala prevelika nezavisnost Batavijske republike (nekadašnje Nizozemske republike). Napoleon je živeo u Holandiji. U svojoj petoj godini, 5. maja 1807. godine, umro je od krupa u Hagu nakon nekoliko dana bolesti. Umro je u rukama svoje majke. Lekari su mislili da je umro od loše lečenih boginja. Lični lekar Napoleona Bonaparte, Žan-Nikolas Korvisar, nije uspeo da stigne na vreme iz Pariza. Kraljica Hortenzija je nakon sinovljeve smrt zapala u depresiju. Smrt je ražalostila i njegovog strica, francuskog cara, koji je 14. maja, kada je čuo vest, ratovao u Poljskoj protiv četvrte koalicije. Napoleon je obećao nagradu za najbolji lek protiv bolesti od koje je umro njegov nećak.

Luj Bonaparta je preneo telo svog najstarijeg sina u zamak Sent Šarl u Sen Lu, u blizini Pariza. Napoleon Bonaparta je nakon potpisivanja Tilzitskog mira (nakon pobede kod Fridlenda) tražio da se njegovo telo prenese u Notr Dam. Prenos je izvršen 7. jula 1807. godine. Nakon burbonske restauracije, telo princa braćeno je u Sen Lu.

Porodično stablo[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
16. Sebastiano Nicolo Buonaparte
 
 
 
 
 
 
 
8. Giuseppe Maria Buonaparte
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
17. Maria-Anna Tusilo di Bocognano
 
 
 
 
 
 
 
4. Karlo Bonaparta
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
18. Giuseppe Maria Paravicini
 
 
 
 
 
 
 
9. Maria-Saveria Paravicini
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
19. Maria-Angela Salineri
 
 
 
 
 
 
 
2. Luj Bonaparta
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
20. Giovanni-Agostino Ramolino
 
 
 
 
 
 
 
10. Giovanni Geronimo Ramolino
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
21. Angela-Maria Peri
 
 
 
 
 
 
 
5. Letizia Ramolino
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
22. Giuseppe Pietrasanta
 
 
 
 
 
 
 
11. Angela Maria Pietrasanta
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
23. Maria-Giuseppe Malerba
 
 
 
 
 
 
 
1. Napoleon Šarl Bonaparta
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
24. Claude de Beauharnais, comte des Roches-Baritaud
 
 
 
 
 
 
 
12. François de Beauharnais, marquis de la Ferté-Beauharnais
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
25. Renée Hardouineau de Laudanière
 
 
 
 
 
 
 
6. Alexandre, vicomte de Beauharnais
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
26. François-Louis de Pyvart de Chastullé
 
 
 
 
 
 
 
13. Marie Anne Henriette Françoise de Pyvart de Chastullé
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
27. Jeanne Hardouineau de Laudanière
 
 
 
 
 
 
 
3. Hortenzija de Boarne
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
28. Gaspard Joseph Tascher de la Pagerie
 
 
 
 
 
 
 
14. Joseph-Gaspard Tascher de la Pagerie
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
29. Françoise Bourreau de la Chevalerie
 
 
 
 
 
 
 
7. Joséphine Tascher de La Pagerie
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
30. Joseph François des Vergers de Sannois
 
 
 
 
 
 
 
15. Rose-Claire des Vergers de Sannois
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
31. Catherine Marie Brown
 
 
 
 
 
 

Izvori[uredi | uredi izvor]