Naučni humor

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Primer naučnog humora: paradoks mačke sa puterom.

Naučni humor je vrsta profesionalnog humora, koji je zasnovan na neobičnim ili paradoksalnim aspektima naučnih teorija i naučnih aktivnosti. Kao i svaki profesionalni humor, naučni humor je često nerazumljiv osobama koji nemaju dovoljno znanja iz navedene oblasti.

Takođe, u naučni humor se ubraja i izrugivanje nekih aspekata nauke ili pojedinih naučnika.

Ponekad koncept naučnog humora ne nailazi na razumevanje.

Naučni humor po naukama[uredi | uredi izvor]

Matematički humor[uredi | uredi izvor]

Matematički humor je vrsta naučnog humora, koji je zasnovan na neobičnim i paradoksalnim aspektima matematičkih teorija. Matematički humor se često javlja u animiranim serijama, u stvaranju scenarija u koja su uključeni naučnici (npr, Futurama).

Prirodne nauke[uredi | uredi izvor]

U prirodnim naukama, naučni humor se najčešće javlja u fizici, hemiji i biologiji.

U fizici, često se javljaju i paradoksalni članci, „zakoni“, i misaoni eksperimenti. Postoje slučajevi kada su fizički članci u ozbiljnim naučnim časopisima objavljeni u humorističkom stilu. Postoje humoristički članci (poput „Nebo je toplije od pakla“), koji u prvi mah mogu delovati kao ozbiljni članci.

Zahvaljujući naučnim otkrićima XX veka i povećanju broja naučnika, naučnici su počeli da šire fizičke paradokse i misaone eksperimente, uključujući pri tom i naučni humor. S obzirom da je nauka krenula da obraća pažnju na neobične životne zakone, postavljeni su zakoni poput toga da će sendvič namazan puterom uvek pasti na namazanu stranu, kao i to će mačka uvek pasti na noge. Šaljivi naučnici su iskombinovali ova dva zakona i dobili misaoni eksperiment - Paradoks mačke sa puterom. On govori o tome da ukoliko je na leđima mačke vezano parče hleba namazano puterom, ona nikad neće pasti na zemlju zahvaljujući dveju gorenavedenih zakona.

Primeri hemijske humor može poslužiti kao šala na zagađenja vode opasna materija dihidrogen monoksida.[1] Takođe, tu je i parodija na Periodni sistem hemijskih elemenata koji je sastavio Mendeljejev.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]