Nikon Jerusalimac
Nikon Jerusalimac (oko 1380.–posle 1468), srpski srednjovekovni pisac, verovatno grčkog porekla.
Život i rad[uredi | uredi izvor]
Bio je duhovnik Jelene Balšić, s kojom je vodio intenzivnu književnu prepisku. U svojim poslanicama, pisanim prirodnim, ličnim tonom, Nikon razvija teoriju monaškog života u isihazmu i genealogiju vrlina loze Nemanjića, tvrdeći za svoju duhovnu kćer da „dobri izdanak niče iz dobra “korena”. Njihova prepiska u književno–estetskom i duhovnom smislu ubraja se u same vrhove srpske srednjovekovne epistolografije. Sastavio Gorički zbornik (1441/42) u koji je, pored ovih pisama, uvrstio prevode i prepise nekih starih dela, kao i svoj putopis Povest o jerusalimskim crkvama i mestima u pustinji u kome, pored topografije Svete zemlje, ima zgusnute poetsko–filozofske lirike.
Prevod na savremeni srpski jezik[uredi | uredi izvor]
- Povest tuđina i plenika, u: Miodrag Pavlović, „Antologija srpskog pesništva“, SKZ, Beograd, 1962.
- Dve poslanice Jelene Balšić i Nikonova „Povest o jerusalimskim crkvama i pustinjskim mestima“, prevod Đorđe Trifunović, Književna istorija, V, 18, Beograd 1972, str. 289–327.
- Ispovedanje vere, prev. sa grčkog episkop Atanasije (Jevtić), „Vidoslov“ 13 (1998), 4.
- Isto (Ispovedanje vere Nikona Jerusalimljanina), prev. sa srpskoslovenskog episkop Atanasije (Jevtić), „Svetigora“ 65–66 (1997), 5.
- Nikon odgovara Jeleni Balšić na pitanje zašto hrišćani stradaju od nečastivih, prev. mitropolit Amfilohije (Radović), „Svetigora“ 91–93 (1999), 16.
- O stanju duša posle smrti, prev. sa srpskoslovenskog mitropolit Amfilohije (Radović), „Svetigora“ 99 (2000), 19.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Dimitrije Bogdanović: Istorija stare srpske književnosti, Beograd, SKZ, 1980.
- Dejan Mihailović: Vizantijski krug (Mali rečnik ranohrišćanske književnosti na grčkom, vizantijske i stare srpske književnosti), Beograd, „Zavod za udžbenike“, 2009, str. 142-143.
- Jeromonah Jovan (Ćulibrk), Nikon Jerusalimac i isihastičko predanje