Pređi na sadržaj

Niška strip scena

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Niška strip scena nastala je u prvim godinama šeste decenije 20.veka, nakon Drugog svetskog rata, u komunističkom peridu u novoosnovanoj FNR Jugoslaviji, u kojoj je strip kao „ kapitalistički produkt“ bio zabranjivan u štampanim medijima. I pored brojnih poteškoća i restriktivnih mera u mnogim sredinama u Jugoslaviji, pa tako u Nišu, u štampanim medijima objavljeni su prvi stripovi, koji su bili „kamen temeljac” i buduće dosta produktivne niške strip scene.[1]

Sve većom produkcijom stripova brojni niški autori više decenija činili su značajan napor da se svetska strip scena približi i bude dostupna ljubiteljima stripa u Nišu, kako bi i oni postali ne samo deo svetske strip publika već i strip kulture. Strip scena u Nišu je tako postala ne samo produkcija, već i deo posebne kulture. Iako je imala, dobre osnove za razvoj, on je nažalost zaustavljen raspadom SFR Jugoslavije u poslednjoj deceniji 20. veka, tako da Niš nije uspeo da održi i nastavi da stvara svoju klasičnu strip scenu.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Prvi stip u posleratnom Nišu bio je strip „Manča“, nastao za potrebe tadašnjeg nedeljnog lista „Narodne novine” od strane umetnika i karikaturiste Ivana Vučkovića i književnik Ljuba Stanojević. Kasnije tokom narednih decenija objavljivanje stripova u Nišu vezuje se uglavnom za omladinske časopise i novine kao što su: „Grafit”, „Gusar”, „Strip presing”.[2]

Potom sledi sve učestalije objavljivanje stripova od strane niških autora u brojnim niškim i Jugoslovenskim glasilima. Mnogi od niških autora stripa sarađivali su i danas sarađuju i sa stranim izdavačima. Međutim zbog nedovoljnog razumevanja lokalne sredine brojni strip autora koji su svojim rođenjem ili školovanjem vezani za Niš, danas žive i rade u inostranstvu.[1]

Istorijatom i proučavanjem niške strip scene posebno se bavio Branislav Miltojević - novinar, filmski i strip kritičar, konsultant i urednik izložbe stripa „Niški kadar“, koji je autor knjige „Antologija niškog stripa“.

Niška strip scena za zadnjih sedam decenija 20. i 21. veka iznedrila je preko 40 autora različitih generacija – od prvih karikaturista i strip crtača u Nišu (Ivan Vučković, Slobodan Subotić, Hristivoje Nikolić, Dragoš Jovanović Fera...), preko stvaralaca zavidne reputacije (Miodrag i Vladimir Krstić, Aleksndar Blatnik, Boban Savić Geto, Zoran Stoiljković Kiza, Jože Sladić, Boban Ilić, Toni Radev, Jelena Đorđević, Ivica Stevanović, Nina Bunjevac, Predrag Stamenković, Dušan Cvetković...) do mladih umetnika i studenata koji neguju ovaj oblik umetničkog izražavanja (Adam Rakić, Milica Radenković, Velibor Stanojević, Igor Krstić...).[3]

Navedeni niški strip crtači i karikaturisti u svom radu negovali su različite strip žanrove (avanturistički, komični, vestern, naučno fantastični, horor) i raznovrsne autorske stilove.[1][4]

Niška strip scena u 21. veku[uredi | uredi izvor]

I pored toga što niška strip scena ima višedecenijsku istoriju, i što je imala vrhunske autore, tokom zlatnog perioda strup izdavaštva tako i tokom kriznih godina, Niš nikada nije uspeo da strvori svoju klasičnu strip scenu. Tako da su i ranije a i sada strip dešavanja u ovom drevnom gradu na Nišavi, uvek zavisila od energije i entuzijazma pojedinaca.

U zadnjim decenijama novi autori stripa u Nišu, donose različite stilove i koriste strip formu zarad sebe i ličnog izražavanja, očekujući pri tome previše od izdavačkih kuća. Ili kako o ovim niškim strip autorima i njihovim stremljenjima kaže dobar poznavalac niške strip scene, strip autor Dušan Cvetković:

Oni ne kreću u bavljenje stripom usmereni ka izdavaštvu već, koje takoreći ne postoji kod nas a da je okrenuto domaćim autorima. Pojedini autori bilo da su iz narativnih ili vizuelnih sfera umetnosti, uspešno koriste strip formu za ispoljavanje svojih ideja. Taj način upotrebe i promocija jezika stripa, pored klasičnog pristupa stripu, takođe je od izuzetnog značaja jer učvršćuje poziciju stripa kao „devete umetnosti”.

Plakat Stevana Subića koji je on uradio sa ciljem da potstakne i pomogne „Striporama fest ”, koji od Niša polako gradi jedan od sve intenzivnijih strip centara
Alterantivna niška grupa

Kao izdvojen tok na niškoj strip sceni u 21. veku, treba pomenuti delatnost u alternativnoj niškoj umetničkoj grupi „Čaj… odličan“, koju su 2001. osnovali Toni Radev Dušan Cvetković i Vladimir Pavlović. Osim umetničkog stvaranja, grupa je značajna i zbog organizovanja konkursa za strip i propratnih izložbi, od kojih je bila najposećenija izložba u Nišu 2003. godine (blizu 10.000 posetilaca).[5]

Striporama fest

Novi zamah u obnavljanju niške strip scene od 2015. godine dalo je održavanje festival stripa i pop kulture - „Striporama” u organizaciji striparnici Južni Darkwood i Nišvil džez festivala i uz podršku izdavačke kuće Veseli četvrtak, Francuskog Instituta u Srbiji i Delli centra.[6]

Festival je osnovan sa ciljem ne samo da slavi strip umetnost i pop kulturu pre svega kroz upoznavanje sa zvezdama domaćeg i inostranog stripa i ilustracije i predstavljanje izdavačkih poduhvata u ovoj oblasti, već i da oživi i „vrati staru slavu” Niškoj strip sceni.

Tokom četiri dana, koliko u avgustu mesecu traje festivala, u Nišu i okolini održavaju se tribine i promocije novih izdanja stripova, daju javni intervjui umetnika, crtaju posvete, održava berza stripa i akcionih figura i škola stripa za najmlađe posetioce.

Deo radova nastalih i Nišu od 11. do 14. avgusta na po drugi put održanom festivalu stripa – Striporama u organizaciji Striparnice Južni Darkvud i Nišvil džez festivala i uz podršku izdavačke kuće Veseli četvrtak, Francuskog instituta u Srbiji i Deli centra.[7]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Branislav Miltojević, Antologija niškog stripa, „Prosveta”, Niš, 2004.
  2. ^ Živojin Tamburić, Zdravko Zupan i Zoran Stefanović. Stripovi koje smo voleli: Izbor stripova i stvaralaca sa prostora bivše Jugoslavije u XX veku, „Omnibus“, Beograd, 2011.
  3. ^ Milica Todorović, Predgovor u katalogu: Izložba stripa „Niški kadar“, GSLU Niš, 4. avgust 2016.
  4. ^ Odrednica „Toni Radev“ u: Slobodan Ivkov, 60 godina domaćeg stripa u Srbiji (1935 — 1995), Galerija „Likovni susret“, Subotica, 1995. E-izdanje: Projekat Rastko
  5. ^ Zdravko Zupan, Vek stripa u Srbiji, Kulturni centar — Galerija savremene umetnosti, Pančevo, 2007.
  6. ^ Striporama 11. 8. - 14. 8. 2016.. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (17. septembar 2016) festival stripa i pop kulture
  7. ^ Zelić, Pavle. „Striporama – festival stripa i ilustracije”. Politika on lajn, Beograd, 11.08.201. Pristupljeno 12. 6. 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]