Novi grad Nanhui

Koordinate: 31° 12′ S; 121° 30′ I / 31.2° S; 121.5° I / 31.2; 121.5
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Novi grad Nanhui
南汇新城
Novi grad Nanhui koji je u obliku velikog vodenog kruga uz samu obalu, vrlo često je prikriven tamnim, kišnim oblacima.
Administrativni podaci
Država Kina
Gradska samoupravaGrad Šangaj
Osnovan2003.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2010.600.000
 — gustina2.160,9 st./km2
Aglomeracija800.000
Geografske karakteristike
Koordinate31° 12′ S; 121° 30′ I / 31.2° S; 121.5° I / 31.2; 121.5
Aps. visina43.5 m
Površina453,26 km² (opština) km2
Novi grad Nanhui na karti Kine
Novi grad Nanhui
Novi grad Nanhui
Novi grad Nanhui na karti Kine
Ostali podaci
GradonačelnikJing Jong
Poštanski broj200120
Pozivni broj021

Novi grad Nanhui (tradicionalbi kineski: 南汇新城; pinjin: Nanhui Xincheng) je kineski novoplanirani grad smešten u Pudongu (specijalnoj trgovačkoj zoni Šangaja). Grad se prije zvao Novi grad Lingang (tradicionalbi kineski 临港新城) ali je u aprilu 2012. godine preimenovan u Novi grad Nanhui.[1]

Lokacija Nanhuija nije slučajna izabrana... jer se nalazi na najistočnijoj tački Šangajske obale i prvi je prizor Kine koji putnik vidi iz aviona ako sleće na najfrekventniji kineski aerodrom.

Ovaj grad se smatra mini Hong Kongom, a da bismo u potpunosti razumeli njegovu veličinu, potrebno je samo reći da seu njemu razvija i gradi osam univerzitetskih kampusa koji će dovesti više od 100.000 studenata.

Položaj, razmeštaj i broj stanovnika[uredi | uredi izvor]

Novi grad Nanhui je smešten na vrhu poluostrva između ušća reke Jangce i Džiantang u zalivu Hangdžou. Udaljen je oko 60 km jugoistočno od centra Šangaja.

Na početku je grad bio namenjen za 300.000 stanovnika ali je redizajnom projekta on proširen na 800.000 stanovnika. Zbog toga je i površina grada sa planiranih 277,66 km² povećana na 453,26 km².[2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Izgradnja novog grada započela je 2003.godine a realizacija celokupnog projekta realizovana je do 2020. Za potrebe gradnje jedan de prostora je iskrčen duž obale mora. Za potrebe projekta raseljeno je dva miliona ljudi, od toga 70.000 poljoprivrednika, a u samom okeanu stvoreno je veliko građevinsko područje.

Sa izradom projekta započelo se 2002. godine zbog ogromnog industrijskog i populacijskog rasta Šangaja. Kako je područje zaliva Hangdžou sa velikom dubinom vode Jangcea u priobalju u njemu je izgrađeno nekoliko kontejnerskih luka, koje su povezana sa 14 drugih međunarodnih luka. Industrija grada sve više se koncentriše na farmaceutsku, kozmetičku, hemijsku i automobilsku industriju, ali i na energetiku i logistiku.

Pre početka gradnje novog grada postavljeni su međunarodni standardi u pogledu kvalitete gradnje, urbanog identiteta, zaštite okoline i svakodnevne funkcionalnosti. Za njegov dizajn angažovana je nemačka arhitektonska firma Gerkan, Marg und Partner, koja je grad osmislila na metafori fenomena "pada kapljice u vodu" talasi na vodi šire u koncentričnim krugovima.

Obeležavanje teritorije počinje od kruga. Kontrola praznog prostora nameće potrebu za postavljanjem gravitacionog centra iz koga se odmeri krug dovoljne površine, onda još jedan, pa svaki sledeći...onoliko koliko treba ili može.

Želja da svaki početak bude savršen. Kontrolisan. Konačan i jasan. Većina utopija ima oblik radijalnog grada.

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

U centru grada je jezero DiShui što na kineskom znači “koncentrične kapi vode” (eng. Ripple), prečnika 2,5 km

Novi grad Nanhui je u arhitektonskom i urbanističkom smislu novi satelitski grad u blizini Šangaja, koji neki nazivaj u Kinske Brazilija 21.og veka. Ovo je ne samo još jedan kineski građevinski mega-projekat već i najupečatljiviji projekat, jer uključuje izgradnju novog grada od temelja u radijusu od oko 120 km, za koji se očekuje da primi 800.000 ljudi i privuče oko 10 miliona turista godišnje. Ovaj grad, koji se gradi od nule, nalazi se oko veštačkog kružnog jezera u oblasti Pudong, koja je novi deo Šangaja. Ranije poznat kao Lingang u aprilu 2012. je preimenovan u Novi grad Nanhui.[3]

U ovom gradu primenjen je jednostavan i vrlo jasan koncept: kap koja pada u vodu i pravi koncentrične krugove. U centru grada je jezero DiShui što na kineskom znači “koncentrične kapi vode” (eng. Ripple), prečnika 2,5 km je prvi krug - simbolični prikaz prve kapi od koje je sve počelo.

Prema projektu, grad je napravljen u tri koncentrisana kruga, od kojih je najzanimljiviji onaj do obale, koji uključuje veštačko jezero oko kojeg postoji obilazni put.

Jezero ima i nekoliko ostrva - na jednom je hotel u obliku cveta, a za druga dva su predviđeni kongresni centar i tematski park. Oko jezera je šetalište i bulevar novog poslovnog centra. Iza poslovnih blokova su rezidencijalne zone različitih tipologija, zatim administrativne četvrti i muzeji i kulturne ustanove. Jedan od njih je Muzej Kineskih pomorskih osvajanja.

Veliki novi poslovni centar i grad za 800.000 ljudi, uz državne subvencije postao je sedište mnogih multinacionalnih kompanija.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „China's 'sponge cities' are turning streets green to combat flooding | World news | The Guardian”. web.archive.org. 20. 11. 2020. Arhivirano iz originala 20. 11. 2020. g. Pristupljeno 1. 3. 2021. 
  2. ^ „Krug, voda i grad — Šta hoćeš - What Do You Want”. wdoyouw.org. Pristupljeno 1. 3. 2021. 
  3. ^ Ristov, Dragan (21. 7. 2017). „Pet infrastrukturni proekti - gradežna revolucija vo 2017 godina”. Porta3 - gradežništvo, arhitektura i ekologija (na jeziku: makedonski). Pristupljeno 1. 3. 2021. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]