Numantinski rat

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Numantinski rat

Numantinski ratovi naziv je za oružane sukobe između Rimske republike i keltiberskih plemena iz doline Ebra vođene u periodu od 155. do 133. p. n. e. Deo je rimskog osvajanja Hispanije.

Prvi numantinski rat[uredi | uredi izvor]

Prva faza (155—150. p. n. e.) rata naziva se Prvi numantinski ili Drugi keltiberski rat. U ovom ratu je rimski vojskovođa Sulpicije Galba poubijao ili porobio Keltibere iz doline reke Duero koji su digli ustanak. Deo Keltibera poznat kao Arevaci priključio se Luzitancima koji su protiv Rima vodili Luzitanski rat.

Drugi numantinski rat[uredi | uredi izvor]

Vođeni su, u prekidima, od 143. do 133. godine p. n e. Žarište ustanka bila je Numansija po kojoj je rat i dobio naziv. Rimljani su nekoliko puta bezuspešno pokušavali osvojiti tvrđavu. Na kraju je to uspelo Scipionu Emilijanu nakon dugotrajne opsade. Nakon ove pobede rimska vlast nad Hispanijom bila je konsolidovana.

Vidi još[uredi | uredi izvor]